Nova Evropa

čitog obnavljanja, podignuto je djelo u kome će umjetnički svijet da upozna još bolje umjetnost Meštrovića, njegovu filozoliju i njegovo shvatanje života, Pred mauzolejom rastvoreno more, ili prostranost i vječnost misli; prolaženje brodova, ili život i borba; izlizane ploče grobova, ili smrt i smirenje, Navala najoprečnijih kontrasta, sakupljena oko ovog poetičnog8 cavtatskog vrhunca, a slivena u maloj velebnoj gradjevini umjetnika-filozofa, koji vjeruje da se ponavljamo, tojest da stablo koje Je bacalo neki plod nazad vijekova opet će ба baciti, morala je dati jugoslovenstvu dar koji će najuspješnije proturati njegovo uvaženje u svijetu, Jedino je čadnovato, da je Meštrovićeva duša mogla naći mira da i u Dubrovniku stvara, jer kad se i u tom gradu, koji je bio poznat zbog svoje jugoslovenske misije, nastoji uvoditi 1 podržavati plemenske podvojenosti, prekrivene raznim partijama, lako je pogoditi kakva ga je bol morala mučiti zbog toga nazatka, kakav je napor imao da svlada da bi zaboravio sadašnjicu, on koji ljubi samo narod, njegovo jedinstvo i jednakost iznad svega, a kojemu je psiha već dovoljno mučena tim što nosi u sebi sva trza= nja i indijske umjetnosti, i Botičelijeve nježnosti, i nemirna gradjevnog

duha Mikelandjelova.

Mauzolej je izveden u formi centralne gradjevine osmerokuta sa osnovicom križa, a svršetkom u kupolu, Sazidan je u bijelom bra-= čkom kamenu, Pred samim ulazom, što vodi u kratki potrijemak, dva andjela — dvije karijatide — drže gornji pras glavnog pristupa, Hladne su, stroge, u harmoniji sa tihim mjestom tu koje imaš da udješ,

Pokročivši iri stepenice što kroz potrijemak vode do ulaska u mauzolej, nalaziš mjedena vrata, salivena po Meštrovićevu modelu. Ostavljajući za čas postrance umjetničku vrijednost vrata, Ivan Meštrović kao da je svojim salaskom u Dubrovnik i prodiranjem u pravu svrhu toga grada htio zanosnim udarom svoje ruke živo oličiti njegovu a i svoju želju, pa razgrijan bolom i gnjevom, a pun odušev-

ljenja za stoljetnu misiju stare jugoslovenske Atine, udara na vrata _ ove bijele crkvice znamenje pravog obraćenja, što trebuje naš narod i što ga najbolje može da oslobodi tame i slijepila, Na vratima susreta naime putnik četiri sveca: Ćirila i Metoda, Grgura Ninskoga, i Savu, Jedinstvu crkava utire put velika duša umjetnika, Kad Meštrović ne bi bio ništa drugo uradio, već kad bi samo ovu ideju, koja mora postati svetinjom sadašnjoj i nastajnoj generaciji, bio salio na podnožju brijegova, koja su prodahnuta klasicizmom, na podnožju Sniježnice, a pred ulaz u najstariji jugoslovenski grad, zaslužio bi da bude najmilije čedo Dubrovnika. Ostvarimo iskreno jedinstvo, uklonimo zaprijeke koje su mu na putu, a od kultura Zapada i Istoka stvorimo jednu novu, čisto našu jugoslovensku kulturu, u kojoj će vjera preuzeti samo svoju transcedentalnu ulogu — eto tumačenja njegove koncepcije, |

Omladino, neka se tvoje oči otvore, i umjesto da se cijepaš i prolaziš najbolje dane služeći raznim partijama, pogledaj i suoči tvoju pravu misiju što ti je tipički prikazana od čovjeka koji je izašao iz

202