Nova Evropa

Uporedimo li opticaj koncem 1921 sa opticajem 8, oktobra o, g., onda povišica za tih punih devet meseci iznosi samih 12%. Ako su se cene povisile za 100%, pa i više, a novčani se je opticaj povisio samo za 56% , ili tekom ove godine samo za 12%, onda je jasno, da je količina novčanica koja je momenfano u opticaju nedovoljna da podmiri sve potrebe današnjeg našeg prometa, Evo tu, utom momentanom nesrazmeru izmedju količine novčanica u Dprometu i opčćeg nivoa cena leži glavni uzrok današnjoj nestašici gotovine,

Ali ni po apsolutnoj visini novčanog opticaja ne daje se Droceniti, da li količina novčanica u opticaju dostaje ili ne dostaje za razvijanje privrednoga života, I bez obzira na vrednost današnjeg novca, s izvesnom količinom movčanica u jednoj se zemlji ne oseća oskudica dok se u drugoj, sa istim brojem stanovništva, oseća, Prema tome, bilo bi sasvim krivo dostatnost ili nedostatnost novčanog opticaja jedne zemlje jednostavno meriti prosečno po količini novca koja bi otpala na pojedine stanovnike. Potreba novca u Jednoj privredi pre svega zavisi od kuliurno-privrednog nivoa dotičnog naroda, pa onda od same fehnike novčanog prometa, Što je jedna privreda naprednija utoliko je prirodnije da joj treba i veća količina novca, da bi se nesmetano razvijalo čitavo poslovanje, A kad privreda jednoga naroda iz primitivne faze produkcije, lih za vlastitu potrebu, predje na produkciju za konzum, potreba za novcem kao sredstvom za izmenu dobara postaje daleko veća nego što je bila u doba dok je svako u svojoj obitelji sam producirao skoro sve ono što mu je trebalo, Naravno dai tu igra veliku ulogu i tehnička organizacija novčanog prometa,

Što se tiče same tehničke organizacije novčanog prometa, tu smo mi još u vrlo primitivnom stadiju, Žiro-promet Narodne Banke rezer= visan je samo za par novčanih zavoda, ili Jačih privrednika, i ni izdaleka ne igra onu ulogu koju bi morao igrati, Mi ni do danas, čak ni u Beogradu – Zagrebu a kamo li po drugim privrednim centrima, nemamo klirinškog prometa, na kojemu bi se imala koncentrirati većina prometa, da bi se medjusobno kompenzirala i da bi se same гаzlike izjednačile na žiro-računu Narodne Banke. Čekovni promet, koji je bio dobio lepa zamaha i mnogo toga obećavao za sanaciju našeg novčarstva, ubijen je u klici raznim državnim makinacijama, i danas jedva životari, Pa i taj se promet jedva u jednoj desetini obavlja putem kliringa dočim 90% ide kroz blagajnu,

Same državne ustanove, umesto da prednjače u pogledu razvitka klirinškog i žiro prometa, ne pokazuju za ove napredne tehničke organizacije prometa ni najmanje razumevanja i sklonosti, Ni danas, nakon opstanka od preko dve godine, čini nam se da nijedan jedini državni ured nije pristupio čekovnom prometu kod poštansko-čekovnog ureda, iako je to jedna čisto državna ustanova!

Težina novčane situacije najbolje se ogleda u perijodičnim izveštajima naše Narodne Banke, Narodna Banka, kao najveća instancija našega novčarstva, i kao ustanova koja je jedina u mogućnosti da otvara i podeljuje nove kredite, mora se starati da zadovoljava po-

223