Nova Evropa

više isključivo materijalistički, čim u njoj djeluju i idealne sile, onda je i taktika, nastojanje za stvaranjem te povijesti, za pravilno skretanje socijalnog razvoja — drukčije, Marks sa svoga stanovišta; fraži promjenu ekonomskih, t. j. produktivnih i razdijobnih odnosa ; od toda, i samo od toga, on očekuje sve (dakako s pomoću osvojenja političke vlasti), Narodni socijalizam, medjutim, koji priznaje funkciju ideja i u povijesti i u socijalnome pokretu, samim iim traži pojačanje tih ideja i sveda onoda što je s njima u vezi, Usled toga, ili bar paralelno s time, dolazi i promjena ekonomskih odnosa, Kad marksiste govore o socijalizaciji, oni misle na onu materijalnu socijalizaciju, t, j. socijalizaciju ekonomskih dobara. ili produktivnih sredstava ; narodni socijalizam ne odbija ni ovu, ali joj stavlja uz bok i moralnu socijalizaciju., I tu je Masarik najbolji tumač narodnog socijalizma, U svojoj poslanici od 28, listopada. 1919, on veli medju ostalim : »Dosegli smo samostalnu republiku, jer smo nepokolebljivo vjerovali u svoje narodne ideale, jer smo u svojoj unutrašnjosti priznavali i osjećali sveto, i imali vjere u narod i čovjeka; isto ćemo tako sačuvati svoju republiku i demokraciju, ako budemo vjerovali u svoje ideale, ako budemo priznali ono što je sveto, i imali povjerenja jedan prema drugom, Problem socijalizacije zahtijeva vrlo trijezno i iskreno promišljanje i dobru naobrazbu radništva i kapitalista, Ja ne gledam na zadatak socijalizacije kao na samo ekonomski zadatak, nego i kao na moralni zahtjev, Realni socijalizacijoni program ne smije zaboraviti na socijalizaciju kulture, O toj se socijalizaciji mnogo ne govori, ali bez nje nema ekonomske socijalizacije«., Profesor Uhlirž, tumačeći ove riječi Masarikove (па IX redovitom zboru narodne socijalne stranke u Pragu, 1921), ovako je zgodno karakterisao odnos marksizma prema narodnome socijalizmu : »Dok historijski materijalizam drži, da će ljudi postati bolji i ljepši kad i stvari postanu takvima, naš historijski idealizam polazi iz osvjedočenja, da će stvari postatiljepše tek onda kadljudi budu bolji«, i zatim: »Veća kultura i jači karakter jesu preduvjet socijalizma«,

Karakteristično je, da se Ljenjin i Trocki, nakon stanovitog iskustva u sovjetskoj republici, približili znatno toj spoznaji, Ljenjin je obrazložio — [citiramo iz djelca Dra, Rostohara »Ла novi socializem«, Ljubljana 1922) — zastoj ruske produkcije nezrelošću ruskoga proletarijata, i njegove sadanje nesposobnosti za socijalizaciju, Trocki je rekao ruskome radništvu ; »Svi vaši izabrani odbori po tvornicama, ma bili sastavljeni i iz najboljih predstavnika radničke klase, ne mogu nadomjestiti jednog jedinog tehničkog stručnjaka koji je dovršio svoje nauke i koji svoje zvanje dobro razumije. Radništvo si mora biti svjesno toga, da školovani i sposobni stručnjak ne može izvršiti svoju službu ako je podredjen odboru radnika koji nemaju ni pojma o njegovoj vještini.« Ovaj zadnji citat neka posluži kao dokaz, da sama promjena sistema produkcije, sama promjena gospodarskih odnosa, t, j. sama ekonomska socijalizacija ne rijedi, ako joj ne prethodi kultura,

122