Nova Evropa

Evangelička Crkva i njen odnošaj prema Državi,

Kako nam je iz zadnjeg popisa žitelja poznato, imade u našoj državi svega oko 220.000 protestanata {evangelika audsburške i helvetske vjeroispovjesti). Od tih je oko 170.000 evangeličko-augsburške (Luterove) konfesije, dok su ostali helvetsko-reformirane (Е. ј. Сутпgli-Kalvinove) vjeroispovjesti, I jedni i drugi su, sve do oslobodjenja, u crkveno-administrativnom pogledu potpadali pod biskupije u Ugarskoj {osim onih u Bosni i Hercegovini, koji su imali зуоји аугопотпи crkvu), odnosno pod superintendanturu u Austriji, kao što je to bio slučaj kod protestanata u Sloveniji, Poslije oslobodjenja počeli su protestanti, koji su se potpuno prilagodili novim prilikama, odmah sa pripravama i predradnjama oko organizacije i utemeljenja pojedinih senijorata, kojih sada svega imade 11; i to 10 evangeličko-augsburških i 1 evangeličko-helvetski, Ti senijorafi jesu slijedeći: 3 u Hrvatskoj i Slavoniji (Zagreb, Ilok, i Zemun), 1 u Bosni i Hercegovini (Sarajevo), 1 u Sloveniji (Celje), 1 u Prekomurju (Murska Subota), 2 u Bačkoj (Novi Vrbas i Petrovec), i 2 u Banatu (ЕтапсТе1а 1 Коуаčica), Osim ovih organizovanih senijorata, postoji još jedna avionomna crkvena općina u Beogradu, kao jedina evangelička župa u bivšoj kraljevini Srbiji, Senijorata evangeličko-helvetske konfesije imade samo jedan, i to u Bačkoj, sa sjedištem u Torži, Po narodnosti su protestanti Jugoslavije većinom Nijemci, zatim Slovaci, Vendi (u Prekomurju), Magjari, a nešto i Hrvati, — Na čelu svakog senijorata stoji senijor,

Svih 10 senijorata imaju svoj zajednički »Upravni Odbor«, koji ima da vrši sve predradnje za sinod, koji bi se imao u skoro vrijeme sazvati, Sinod ima zadaću, da stvori nov crkven ustav za еуапбеličko-augsburšku crkvu u cijeloj kraljevini, zatim da ustroji biskupije [jer jugoslovenska evangelička crkva ima da bude episkopalna],

ojih bi imalo biti najmanje 2 (i to jedna njemačka i jedna slovačka); na čelu svake stajao bi biskup, Obe biskupije zajedno sačinjavale bi jedinstvenu »Evangeličku Crkvu augsburške vjeroispovjesti u kraljevini Srba, Hrvata, i Slovenaca«, Tako da bi dakle prvi sinod bio ustavotvoran, |

Govoreći o uredjenju crkve, te odredjenju njezina pravnog odnošaja prema državi, čvrsto sam uvjeren, da će se protestanti Jugoslavije u tom pogledu strogo držati onoga već u doba reformacije utvrdjenog temeljnog načela : sve pravo i sva moć izvire iz općine, Vrelom crkvenoga prava može biti samo sama crkva; jer ona posjeduje potencijalnu sposobnost da stvara pravo, Toga se i protestanti u našoj državi moraju držati, budući da je to znanstveno priznalo temeljno načelo, koje stoji i u praktičnom suglasju sa sadanjim crkvenim prilikama kod nas ; jer sve evangeličke župe, odnosno crkvene općine u našoj kraljevini, i pravno i empirijski, stoje na osnovi potencijalno stvorenog prava, ili što isto zmači : stoje na osnovi historijski

240