Nova Evropa

oblik jugoslovenskoj privrednoj krizi, Privredna kriza države 5,Н.5. ne nosi na sebi samo obeležja opšte svetske privredne krize, nastale iz pustošenja Svetskoga Rata; niti nosi samo obeležja kriza onih zemalja gde se, baš u krizi, prvi put javljaju uslovi za brže napredovanje industrije i za cvetanje industrijskog i finansijskog kapitala, — već ona nosi i specifično obeležje procesa spajanja ekonomskih centara koji su se ranije samostalno, ili jedan prema drugome suprotno, razvijal, U istorijskom perijodu, kada kapitalizam uopšte хаугбауа, оброс!пје гатујбе јибо5з!оvenskog kapitalizma, a njegovo jedinstvo i snaga treba da postanu iz medjusobne borbe nekolikih ekonomskih centara koji se boreo prevlasi, Taj red stvari objašnjava svu kaotičnost i sve protlivrečnosti razvitka naših prilika, to dvojstvo padanja i podizanja, sve socijalne i političke sukobe, Opšti zakoni i dejstva naše privredne krize, kao jednog dela svetske krize kapitalizma, čine dakle osnovu socijalnim borbama poslednjih godina; a velika zaoštrenost tih borba potiče iz tendencija zasnivanja i razvitka jugoslovenskog kapitalizma,

dok u isti mah spajanje dosad samostalnih ili suprotnih ekonomskih

centara — bez kojega nisu ni druge države, postale iza rata, kao Rumunija, Poljska, Češkoslovačka — čini osnovu političkoj, nacijonalnoplemenskoj, takozvanoj »državnoj« krizi S.H.S, (čiji je monogram inače tako lepo složen i tako nekritičan),

Obe ove krize, i socijalna i »državna«, idu i traju naporedo, i trajaće tako sve do rešenja one krize koja im je u osnovi: opšte, poslednje i završne krize kapitalizma, Spoljne okolnosti i uticaji čine, da se izmedju njih ne održava neka ravnoteža, nego se naizmenično jedna kriza ispoljava jače od druge, tako da i svoj uticaj na mase, te i na život države, vrše naizmenično, Nije to, naravno, mudrost naših vlastodržaca učinila, da nakon nekoliko godina oštrih socijalnih sukoba socijalna kriza bude potisnuta {u osnovi, prividno} od one krize kojoj su naši demokrati, crpeći gorčinu iz svog izbornog neuspeha, dali ime »državna«; uostalom sve kad bi ovakva zamena i mogla biti delo vlastodržaca, sama posledica — ova zaoštrenost plemenskog pitanja danas — „ne može se smatrati baš nekim slavnim delom, No, kako rekosmo, bilo bi iz osnove pogrešno držati, da je politički rad naših vlastodržaca bila ona sila koja je razvila jedan problem na račun drugoga, da su oštre mere suzbile socijalnu opasnost, i da je, ma samo i kao posledica toga, režim stvorio plemensku krizu koja je danas na prvom mestu, Ekonomski zakoni bili su ruka što je pokretala, i što pokreće još uvek, celu ovu igru,

Posmatrajući razviće države S, H, S, od ujedinjenja do danas, vidimo u godinama 1919, 1920, i 1921, pre svega oštre socijalne sukobe, dok posle sve oštrije istupa u prvi redppolitička kriza, plemenshi sukob, koji se danas tako jako ističe nad socijalnim momentom. U prvom se perijodu buržoazija, bez obzira na svoje unutrašnje medjusobne suprotnosti, hvata u koštac sa celinom radničke klase, i državna mašina sva je u službi zadatka, da uništi napadne i odbranbene snage proletarijata, Nalet proletarijata, krhan u toku 1919 i 1920,

381