Nova Evropa

veštavaju naša vladu o svakom napretku na polju veterinarstva i stočarstva, kojim bi se mogla koristiti ı naša zemlja.

Valja još napomenuti, da bi bilo u interesu narodnog gospodarstva, da u buduće kompetenini faktori saslušaju mišljenje veterinarskih stručnjaka i onda kada propisuju uvoznu i izvoznu carinu za stoku i stočne proizvode, Onda se siđurno neće dogoditi, da za visinu carine bude merođavno, da li su konji otvorene ili zatvorene dlake!,..

Zaključujemo ovaj članak u očekivanju, da će on, kao i ceo ovaj broj »Nove Evrope«, u oči sklapanja novih {rgovinskih ugovora biti od koristi onima koji dolaze u obzir, te da će tako poslužiti narodnom gospodarstvu i našemu ve{erinarstvu, naročilo i u novim velerinar– skim zakonima koji će biti predloženi doskora parlamentu,

A. Korošec, \Maribor).

Veterinar ı stočne zaraze.

Borba protiv zaraza domaćih životinja tako je važan faktor za čuvanje narodne imovine, da su danas svag8dje po svijetu, u svim kulturnim zemljama i njihovim kolonijama, uvedeni zakonski propisi za sprečavanje i suzbijanje stočnih zaraza, Poslovi oko sprečavanja i suzbijanja tih zaraza mnogostrani su i danas već vrlo veliki, tako da oni apsorbiraju najveći dio javnoda velerinarskogš rada, Probitačno je za samu stvar kao i za veterinarski stalež, da inteligenti o tom javnom. veterinarskom radu nešto pobliže čuju, i tako doznadu, u čemu se sve taj rad sastoji, kojim se sredstvima i ustanovama on služi, i na kojemu se stupnjn on u nas nalazi. Probitačno je to naročito još i zato što, protivno činjenici, da uz imnteligente i širi dijelovi naroda poznaju rad liječnika na polju suzbijanja zaraza kod ljudi, može se reći, da analogni rad veterinara u prvome redu poznaju upravo širi dijelovi naroda, tojest stočari, seljaci, Ali o najtežim zarazama, боуедјој Ки i plućnoj zarazi Boveda, i mlada stočarska generacija jedva da je štogod čula, a ukoliko je čula, misli da je to slučajno, da se danas više ne strepi pred govedjom kugom, koja je naše oceve tako često materijalno posve uništila, Jednako slabo kao praktični rad veterinara u zarazama poznaju lajici i znanstvene osnove toga rada, držeći da se on temelji na nekim drugim fizijološkim i patološkim principima nego 6 опај и čovječjim zarazama, Većina njih jasno ni ne sluti, da ima zapravo samo jedna fizijologija i jedna patologija, i da je prema tome bitni dio nauke o životnim pojavama zdravoga odnosno bolesnog organizma zajednički obim medicinama, humanoj i veterinarskoj, kao što su im zajedničke i sve njihove istraživalačke eksperimentalne radne metode i tehnika, Ovde, naravno, neće moći da bude mjesta prikazu znanstveno-feoretske strane nauke o zaraznim bolestima дЧотаćih životinja, o epizootijama [životinjska zaraza, analogno izrazu epidemija, kojim se označuje čovječja zaraza), kako se fo stručnim imenom naziva, nego će se prikazati samo epizootijološki rad u praksi,

457