Nova Evropa

proizvodi iz papradi, (I tvornica u Kaštelu proizvodi Distol,) U šui konja imamo primjer jasnog dokaza, od kolike su koristi veterinarnoredarstvene mjere kod te bolesti: u ratno doba, kad konji redovno nijesu mogli da budu podvrgnuti postupku propisnog kontumaciranja, odnosno liječenje, i kad se dezinfekcija nije mogla vršiti, uništila bi šuda ma tisuće i tisuće konja, dok su opet drugde tisuće sa ratišta stiglih šagavih konja bivale izliječene,

Već ovim prikazom dali smo, držimo, prilično Jasnu sliku o javnom veterinarskom radu u sprečavanju i suzbijanju stočnih zaraza, kao i o koristi toga rada; ali to nije sve, Zaraze, o kojima je ovdje 50vora, jesu takove. protiv kojih uredovni veterinar danas u našim krajevima direktno radi, i s kojima on u svojoj službi dolazi u direktan dodir, — naravno ne sa svima jednako često, jer se sve zaraze ne pojavljuju jednako u svim krajevima; ali ima još dvije zaraze, i to dvije najljuće govedje zaraze, kojih danas u našim krajevima, uslijed tačnog izvodjenja propisa, dakle opet uslijed veterinarskog rada, i nema. Te dvije zaraze jesu: plućna zaraza боуеда 1 боуедја Киба. Evo, ukratko, što su te dvije zaraze, Plučna zaraza goveda bila je posljednjih stoljeća u Evropi jako raširena, i nanosila je gospodarstvu ogromnih šteta: u Belgiji su morali, naprimjer, u godinama 1882—1887, utamaniti 5152 grla bolesnih i 4510 sumnjivih doveda; u Velikoj Britaniji palo je, godine 1860, od te zaraze na 197.000 grla, u vrijednosti od 19 milijona funata sterlinča, a u godinama 1870— 1800 шатапјепо је u istoj državi na 63,333 bolesna gela, kraj 7110 ча1nulih; u Holandiji propalo je, u godinama 1833—41850, u svemu 64.989, a u godinama 1851—1869 — 37.706 goveda. U bivšoj Austro-Ugarskoj bila je zaraza takodjer jako raširena, a isto tako i po drugim državama. To silno haranje zaraze prisililo je države, da mu se odupru sustavnim i strogim obranbenim mjerama, koje su se sastojale ponajviše u tamanjenju sviju bolesnih, i sa bolesti kao i sa zaraženja sumnjivih životinja, Posljedica toga je bila, da se većina evropskih zemalja oslobodila od plućne zaraze. Tačnim provodjenjem uvedeno veterinarsko8 zakona mnoge su zemlje i ostale čiste od zaraze, odnosno ukoliko je tu ili tamo koji slučaj zaraze i izbio brzo se zaraza ugušila, prije nego li je došla do većeg raširenja. U novije doba zavladala je ova zaraza jako u Rusiji, što je i pojmljivo, kad se uvaži kakav je slom doživljela administracija u toj zemlji; i u Poljskoj, koja graniči sa Rusijom, ima sad ove zaraze. I u borbi protiv plućne zaтате upotrebljavaju se, uz obična veterinarno-redarstvena sredstva, još i cijepljenja, a u svrhu što sigurnijeg i bržeg eruiranja inficiranih životinja pretražuje se govedima krv, — Druga zaraza, gove dija kuga jeste za goveda najpogibeljnija od sviju, Prijašnjih vijekova, u Evropi su od nje pogibali milijoni goveda, Raširenju ove zaraze najviše su doprinosili ratovi, Protiv te zaraze se već zarana počelo raditi, ali je sve ostajalo ponajviše bez pravog uspjeha, jer protiv kuge poduzimane mjere nisu bile dovoljno energične ni dosljedne, niti su počivale na realnim temeljima, Dugo se, naprimjer, sve do početka prošloga vijeka, vjerovalo u spomtami nastanak ove bolesti.

460