Nova Evropa

mi. apsolutno sve dugujemo....s Mi ne znamo tačno, koliko duguje G, Lujo Vojnović toj doista jadnoj srpskoj, i sada jugoslovenskoj, vladi; ali joj mi, po duši i savesti, ništa pozitivno ne dugujemo, i molimo G, Vojnovića da u buduće govori samo u prvom licu. Da je to napisao neko u »La Serbie« nakon povlačenja, kad se ništa još nije znalo šta se desilo tamo na BalКали, bilo bi mnogo; ali danas, nakon skoro devet godina, ovako nesoljeno servirati dogadjaje koji se nisu dogodili, mora dovesti u iskušenje i najdublju veru u ceo istorijski i nacijonalni rad G. Vojnovića, A da se ovde ne radi nikako o slučajnoj neobaveštenosti i prostodušnosti, vidi se po tome što u držanju G. L. Vojnovića prema današnjem režimu ima sistema, Jer dok on kod kuće, napadajući »nesrećnog starca« Hinkovića hoće da odbrani, uz sebe, i onog srećnog starca sa belom bradom, i »jadnu vladu kojoj mi sve dugujemo«, dotle na strani lomi koplje čak 1 та jednog Lazu Markovića veličajući njegov rad u izgnanstvu {vidi uvodnik u »Prager Presse« од 22. таја 1924).

Pri svem tom, makoliko da se uzbudjujemo slušajući i čitajući gde neko na ovakav način pretenduje da govori »u interesu sanacije našega tako duboko palog javnog morala«, i peva slavopoje vladi G, Pašića i njenim najpokvarenijim kreaturama, mesto da dokazima pobija »prljavštine« jednog Dra, Hinkovića, mi se još uvek uzdržavamo da kažemo konačni sud o G, L. Vojnoviću, u njegovu dvoboju sa G, Hinkovićem, I razrešujući ga od njedova poslednjeg odđovora, mi ga pozivamo da otvori novu fazu ove raspre pa da objavi pisma G, Mih, Ristića, sva tri, i u celosti, Onda. ćemo govoriti dalje, с

Ekonomski pregled.

Jaša Grđašević: „Rudarstvo u Srbiji“,

Kao broj 4, »Industrijske Biblioteke« »Jugoslavenskog Lloyda« (Zagreb) izišla je gornja knjiga,

Prva zamerka koju imamo da učinimo ovoj knjizi ide na područje geografije, Ako se knjiga zove »Rudarstvo u Srbiji«, onda bi ona trebala da obradjuje isključivo rudarstvo Srbije, a ne da prelazi i na rudarstvo drugih naših pokrajina, Još manje nam izgleda uputno, pri koncu knjige koja se bavi o rudarstvu Srbije, onako jednostavno i bez ikakova prelaza otpočeti sa prikazom rudarstva ne jedne ili druge pokrajine nego tek jednog jedinog, iako velikog, rudarskog preduzeća. Ovde je tako, na preko 20 stranica, prikazano Trbovljansko Ugljenokopno Društvo; osim njega nije nijedmo drugo pre=

54