Nova Evropa

Sve da je Rijeka i ostala u našim rukama, njen promet ne bi imao ono značenje koje je imao prije Rata, Novoga prometa dalo bi se bilo koncentrisati jedno nešto od onog što je prije Rata išlo u Trst. No baš je u tome, da se promet Slovenije ne bi sasvim navrnuo na Kvarner, i ležao glavni ekonomski momenat zbog kojeg je Italija iz svih sila nastojala da spriječi da Rijeka dodje u naš posjed, Rijeka u našim rukama, značilo bi, privući na Kyarner i ono malo prirodnog zaledja što ga ima Trst, budući da je madžarski promet bio uglavnom ionako izgubljen, jer Madžarska ne bi nikad pristala da specijalno niskim tarilama favorizuje promet jedne luke, koja joj više ne pripada, i koja čak pripada naciji sa kojom se Madžarska nalazi zasad u zategnutim odnosima,

Prije Rata, na Kvarneru je postojala samo jedna veća luka — Rijeka; sve ostalo, nepovezamo željezničkom linijom, nije dolazilo u obzir, Konačnim rješenjem riječkog pitanja, kompleks koji je sačinjavao riječku luku, i koji je prije Rata bio jedna cjelina, razdijeljen je na dvije države, Dok je ranije bilo potpuno svejedno, da li će jedan parobrod pristati u Barošu ili u Porto Franco, danas je tu izmedju njih povučena državna granica, koja je iz jedne luke napravila dvije luke, mdiferentno je ovdje za nas, ko je dobio bolji dio; elavno je da su sada tu dvije luke koje se, kao što je prirodno, nalaze medjusobno u konkurenci, Pri posve slobodnoj konkurenci, dakle pri stanju kod koјеба bi troškovi ı uveti trgovanja bili jednaki, promet u sušačko-riječkoj luci razvijao bi se onako kako je to bilo prije Rata: drvo bi išlo na Baroš, jer je ta luka za taj promet bila uredjena, a sav ostali promet koncentrisao bi se u sadašnjoj riječkoj luci, Al je takova podjela rada nemoguća danas već iz carinskih razloga, a pogotovo iz političkih, Rijeka je talijanska, Sušak je maš, i tu, to otvoreno kažemo, nema + ne može biti zajedničkog interesa, Pojedine luke nalaze se uvijek u medjusobnoj konkurenci, i svaka bi htjela da što više prometa navrne na svoju stranu, Ukoliko se radi o lukama. jedne i iste države, konkurenca se, makoliko da je oštra, ne može voditi onim sredstvima i mjerama kojima se vodi prema lukama koje pripadaju drugim državama, Iz činjenice, da luka Sušak pripada nama, a Rijeka Italiji, Jasno je da ove dvije luke moraju biti u bezobzirnoj konkurenci jedna prema drugoj, i da svaka mora da nastoji da što više promefa privuče na svoju stranu, i Jasno je, đa ono što privuče Rijeka ide na štetu Sušaka, i obratno,

Tarifalna je politika u stanju da Javorizujući jednu luku veći dio prometa navrne na jednu stranu, Pozadia i Rijeke i Sušaka nalazi se u našim rukama; glavna željeznica, koja je i prije Rata vodila na Rijeku, u našim je rukama, pa je prirodno da mi imamo u mukama i sigurno sredstvo za regulisanje pro-

363