Nova Evropa

1, Zakona, kazniće se smrću ili robijom od dvadeset godina«, Po članu 19, istog Zakona, čak se i maloletnici za ovo delo kažnjavaju smrću, ili robijom, Pri odmeravanju ove kazne, sudovi imaju voditi računa o ublažavnim i otežavnim okolnostima, kao i o olakšavnim i otežavnim, Kako je obim kazne ogroman, postupak potpuno nov, a sudska praksa još neizradjena, pojmljivo je da je to pretežak posao,

Za tri godine otkako je ovaj Zakon stupio na snagu, om je primenjen na nekih 7000 posebnih slučajeva, U drugoj polovini 1923 godine, primena toga Zakona je dostigla vrhunac: ona је u Južnoj Srbiji obuhvatila na 5000 slučajeva, I samo blagodareći tome obilju slučajeva, primenom Zakona o Zaštiti Države već je stvorena jedna sudska praksa, koju Apelacijoni Sud u Skoplju i Kasacijoni Sud u Beogradu sprovode, starajući se da se ona ujednoobrazi i odomaći,

Krivci po članu 1, Zakona o Zaštiti Države kažnjavani su, š to: »vojvode« mesnih organizacija, sa petnajest godina robije u teškom okovu; »načalnici« i »kuriri«, sa po šest godina robije u lakom okovu; obični članovi tajnih organizacija sa po dve godine robije, takodjer u lakom okovu, Ovo su minimalne kazne, usled olakšica; u slučaju otežica, kazne se penju preko ovog minimuma, Kao otežice sudovi su većmom uzimali one iz tačke 4, S 65, Kaznenog Zakona: u doba izvršenja dela krivci su bili opštinski časnici, te su tako pogazili više dužnosti, Zločin mejavljanja vlasti (čl, 2, al, II, Zakona o Zaštiti Države), uz ublažavne okolnosti, povlačio je kaznu zatvora; uz olakšavne okolnosti, dve godine robije u lakom okovu, Sudovi su uzimali, da se zarobljeni komita malazi u realnom isticaju, te su ih ikažnjavali smrću, odnosno. robijom od dvadeset godima u teškom okovu, ii

Dok se došlo do ove prakse, lutalo se dugo, U početku, prvostepeni sudovi smatrali su da se pri odmeravanju kazne za dela iz člana 1, Zakona o Zaštiti Države može primeniti 8 6i, Kaznenog Zakonika, i kazna spustiti ispod deset godina robije, Apelacijoni je Sud sve te kazne povišavao iznad deset godina nalazeći, prema naredjenju S 60, K, Z., da dela iz člana 1, Zakona o Zaštiti Države ne mogu povući manju kaznu od deset godina robije, Kasacijoni Sud osnažavao je ovakve presude, i osudjeni su odmah sprovodjeni na izdržavanje kazne, Koncem 1923 godine, Kasacijoni Sud je stao na gledište, da ima mesta primeni 8 61, K, Z., pošto dela iz člana 1, Zakona o. Zaštiti Države nisu ugrožena samo kaznom smrti već i robijom, — i tek posle toga došlo se do izložene definitivne prakse, Usled пејеdnake primene, isto delo povlačilo je grubu razliku m kazni: kojima je sudjeno pre decembra 1923 godine, kažnjavani su sa deset, petnajest, i dvadeset godina robije; kojima je sudjeno doc-

127