Nova Evropa

mare mnogo manje za savršenost u radu (u našem smislu te reči), a mnogo. više za ideje {u svome smislu te reči), nego što bi to bilo kritičari bilo antologije htele da dopuste«, — »Najboljeje u Bajronu njegov otvoren krik za iskrenost u jednom neiskrenom i brutalnom dobu«; ali ima i drugih razloga radi kojih je Bajron, prema ovom kritičaru, postao onako popularan, i to su mnogi od moliva i manira što ih je on nasledio iz XVIII veka, To ga je učinilo mnogo jasnijim i pristupačnijim širim masama nego druge velike engleske pesnike istog perijoda, Na kraju ovog podužeg članka, navode se ove reči od Hajnea, koje bi tako dobro pristajale i samom Bajronu:

»Doch fall' ich unbesiegt, und meine Waffen Sind nicht gebrochen — nur mein Herze brach«

Jedan dosta kratak i opskuran pregled ovogodišnje- literature o Šeliju i Bajronu, od J, Donelsona, pod naslovom »B urying Poets«, donosi američki »The Bookman« u svesci za avgust, Govori se najviše o napred spomenutoj knjizi Andrč Moroa (»Ariel; The Life of Shelley«), koju je prevela na engleski Ela Darsi (D' Arcy), kao i o knjizi o Bajronu od Nikolsona, I tako možemo ovde da završimo sa američkim poljem septembarskom sveskom njujorškog časopisa »Scribner's Magazine«, u kojoj je H, Smit (Harry B. Smith) objavio svoj biblijomanski članak »Byron: His Books and Autographs«, Članak govori o nekoliko dosad još niđde neobjavljenih Bajronovih pisama, zadržava se malo više na Bajronovim »Poems on Various Occasions«, koja je jedna od najredjih knjiga u svom prvom izdanju, pored već pomenutih »Fugitive Pieces«, Uz članak je doneto i nekoliko reprodukcija slika + rukopisa, Naročito je zanimljiva, možda, reprodukcija one jedine sačuvane strane od spaljene Bajronove autobiografije,

Ostaje još obilat materijal koji je s vremena na vreme objavljivan u »Književnom Pregledu« {»BBook Review), koji izlazi uz svaki nedeljni broj »New York Times«-a. Tako je, u svesci za 13. april, izašao članak od Galijena (Richard Le Gallienne): »Lord Byron, 1824—1924.«, kao i članak H, N. Geja (H. Nelson Gay): »Mio Byron and a Fair-Haired Rom agnola«, Oba su članka dosta duga; prvi se bavi jednim dosta osrednjim pregledom Bajronove poezije, a drugi Bajronovom ljubavnom alerom за Guiccioli, — U svesci za jedanaesti maj izašlo je jedno kraće pismo iz Londona od Junga (F, Young}, pod naslovom »E n gland Takes a Fresh View of Byгоп«, и Коте se daje kraći rezime literature o Bajronu što je izašla po engleskim listovima, kao što su: »The Sunday Times«, »The Observer«, »The Manchester Guardian«, »The Saturday

284