Nova Evropa

smislu reči, kao što se to uzima pri istraživanju porekla gradskog prava i slično) na kome se je vršila razmena i prodaja proizvoda, sporedno koje vrste, Slavni je uzrok za stvaranje gušćih naseobina, od kojih su docnije postali pravi gradovi, U svakom slučaju, u ovom procesu stvaranja novih gradskih organizama ispoljava se napredniji način proizvodnje i irgovime, nova podela rada, i, kao prirodna posledica toga stanja, jače diferenciranje društva koje se izdvaja i čini mogućim specilično gradsko stanovništvo, Za karakteristiku i objašnjenje ovih odnosa, zadovoljavam se ovde konstatacijom, da sistem proizvodnje, privrede u širem smislu reči, uslovljuje i oblik ljudskih naseobina kroz koje dolazi do izražaja i socijalno diferenciranje društva, Rekosmo, da je privreda lova odredila karakter društva koje se skiće i nema stalnih naseobina; da su čisto agrarni odnosi dali viši stepen razvitka u obliku sela, dok je napuštanje tih odnosa uvodjenjem savršenijih oblika proizvodnje, zanata, trgovine, i nove radinosti uopšte, odvelo stanju obrazovanja gradova, To je bitno u svemu, ft. j, da se pojava, egzistencija, i razvitak gradova vezuje za opštu organizaciju društva, čije veće promene vode nesamo promenama gradova kao takvih već i promenama u unutrašnjem sastavu gradskog stanovništva,

Rečeno je — da bi se odbranila jedna površno shvačena teza —, da ima gradova koji nisu postali već su stvoreni, čime зе је htela da demantuje tačnost utvrdjenih elemenata iz kojih niče gradski organizam, Tako se navode kao primer gradovi stvoreni voljom pojedinih moćnih vladara, zatim oni koje utvrdjujemo pri sistematskoj kolonizaciji, isto kao i gradovi podignuti usled verskih uticaja i u cilju obavljanja verskog kulta, i t, d,, Da se poreklo mnogih gradova u prošlosti daje objasniti i uticajima ove vrste, stvar je Која se ne može osporavati, te bi polemika u tome pravcu ibila besciljna, I u poznijim fazama društvenog razvitka utvrdjujemo u mnogo slučajeva iste činjenice, Tako kod gradova koji se obrazuju kao izraz potreba jedne ograničene klase, recimo kneževa, dvorjana, njihove posluče i činovništva, zatim gradova koji služe za zabavljanje, lečilišta, za obavljanje kakvog kulturnog, političkog, ili verskog kulta, i t. d,, No šta dokazuju ovi izuzeci? Gotovo ništa za razumevanje pojava koje su predmet našeg posmatranja, Pritom se ne sme gubiti iz vida, da ono što daje obeležje gradovima nije samo gušća naseobina ljudi na relativno malom prostoru, već dolazi u pitanje i čitav niz specitično gradskih činjenica, Stanovništvo ovih gradova razlikuje se bitno od seoskog, i tu se docnije, dakle nezavisno od izuzetnog porekla, obrazuju raznoliki staleži, obavljaju mnogostruki zanati, trgovina, i slično, Ono, dakle, što je bitna karakteristika

22