Nova Evropa

ristikom sviju evoluftivnijih kultura, Čim se pak oseti prenapu= čenost nekog zatvorenog kraja, zatvorenog bilo geograiski bilo susednim narodima izvesne ekspanzivnosti, nastaje težnja k proširivanju gramica poseda, nastaje borba sa drugim zajednicama oko zemljišta, i nastaje — nakon nekog broja generacija — osećaj domoljublja, U medjuvremenu, usled prenapučenosti i usled borbe oko zemljišta, javlja se podela rada, a postepeno i docnije i podela na staleže, Privremene vodje u borbi postaju stalnim, i tako nastaje jezdra vojničkog staleža, Na njih, u većini slučajeva, prelazi i sudačka vlast plemenskih ili zadružnih starešma, Tako se pojavljuju počeci države, 1. ј, огбаnizovane zajednice, A. čim se pojavi vojnički stalež, viša vlast {i izvršna) pojedinaca nad ostalima, ı država kao forma zajednice, — ranija podela rada razvije se u izrabljivanje tudjega rada od strane nekolicine, nastaje razlika u imetku, nastaju redovi bogatih i sirotimje, Tu dakle imamo početke militarizma i kapitalizma, U evolujiranju euro-američke kulture, u raznim njenim fazama po vremenu i po teritoriju, militarizam i podela na staleže poprimili su razne oblike, i doživeli razne izmene do današnjeg militarizma i imperijalizma velikih država, i do borbe za nezavisnost manjih država i narod4, Kapitalizam i industrija koračali su, izgleda, u istom pravcu, vezani zasada zajedničkom sudbinom,

Ne karakterišu samo ovi oblici demokratije, militarizma, kapitalizma, ı mdustrije, savremenu civilizaciju, nego i mnoštvo drugih pojava koje su uvek njihove posledice, Tako je i nacijonalizam, kao plod demokratije i kapitalizma, stvorem u momemntu oduševljenja i bratstva i osećanja solidarnosti gradjanskih staleža Pariza i Francuske, Kao produkat buržuja Revolucije, širio se je kao ideja i osećaj jedino u sličnim sredinama, Kod nas, naprimer, ilirski i dalmatinski preporod, srpstvo i svesrpstvo Vojvodjana, Starčevićevo Hrvatstvo, Jugoslovenstvo Štrosmajera, Račkoga, i drugih, mladohrvatstvo i jugoslovemnstvo predratne omladine, rečju svaki oblik našeg nacijonalizma bio je idealizovan i kretao se je skoro isključivo u krugu gradjana-»gospode«, t, j, ljudi daleko od seljačke kulture, koji su il: odnarodjeni ili od starime pripadali drugim etničkim i kulturnim skupinama, Ilirci su dobrim delom govorili nemački, a dalmatimski preporoditelji nisu većim delom ni znali jezika seljačkoga; a nesamo da su oni bili iđeolozi, »buditelji narodne svesti«, već i jedini koji su aktivno sudelovali u politici, Nema dakle nacijonalizma gde nema civilizacije, i gde god se on javlja, pa bilo u kom obliku, javlja se kao produkat kapitalizma, a uvek je praćen militarizmom, Svaki je nacijonalni pokret dosad svršio ili osnivanjem kakve move države ili proširenjem stare,

U našoj jugoslovenskoj kulturi karakteristika civilizacije il? nema, ili se javljaju u svojim iskonskim oblicima, pokatkad — u

393