Nova Evropa

kolosalne gradjevine, artiljeriju, dobre i česte prometne puteve, flotu .od torpedo-razarača, i podmornica koje bi se mogle kretati po uzanim skrovištima svih onih ostrva i ostrvića, a k tomu još i izvjesni broj većih ratnih brodova, Sve će to — kako nas uvjeravaju naši državni finansijeri —, nedostajati za dugo i dugo vremena. A onda, ona razoružana i mrtva prirodna pristaništa ne mogu mam služiti odbranom, već naprotiv sačinjavaju pogibelj za vrijeme rata, budući da bi mogla poslužiti našim neprijateljima protiv nas, Što se pak tiče uredjaja novih izlaza na more, još se za to nije osjetila velika potreba u unutrašnjosti, baš uslijed oskudice brzih i dobro uredjenih prometnih sredstava. Jugoslovenske luke na Jadranu služe danas, baš kao i za vrijeme Austrije, Jedimo za sabiranje i za izvoz zemaljskih produkata iz obalskih provimcija.«

U stvari, Srbi osjećaju najaču potrebu izvoza svojih eko= nomskih višaka u pravcu Soluna. Jugoslovensko more — kažu Srbi — može biti Egejsko, a Solun veliki emporijum naroda, uvir i izvor velike treovine koja će teći žilom Beograd—Solun, kojom već i pulzira toliki dio narodnog života. Podići vriједпозЕ јадтапсКкој ођан povećavajući njezmu prometno-trgovinsku sposobnost, za Srbe je jedan ludi pothvat protivu tradicije i protiv njihove prirodne tendemcije gravitacije k jugu, u svakom slučaju pothvat koji bi zahtijevao više milijarda dinara. Medjutim, dolarski kredit za oživotvorenje Blerova projekta (velika Dunavsko—Jadranska Željeznica) rasplinuo se je uslijed nikakove potpore od strane Američke Vlade, Istu je sudbinu doživjela i zamišljena izgradnja neke vrste luke jadranskos Havre-a u Boki Kotforskoj, sa brojnim vezama s unutrašnjosti zemlje (Kotor—Skadar—Arbanija). Medjutim, solunska pruga je predmetom svake brige i nastojanja poput dragocjena organizma koji se nastoji svim silama ojačati i učiniti Što produktivnijim: već od više od godine dana duž ove željezničke Druge meprestano se radi, učvršćuju se mostovi, proširuju se šine za dvostruki kolosek, grade se nove magaze, a umjesto starih i trošnih predratnih stanica, dižu se moderne i solidne stanice. Da bi mogla dalje proslijediti s ovim radnjama, juSoslovenska Vlada obratila se je Italiji za zajam od sto milijona lira. U povoljnom prijemu ove molbe, može se zapaziti dobrohotni stav Musolinijeve Vlade u pogledu jugoslovenskih aspi racija na Solun, — stav koji se i inače ispoljio, već pri prvom susretu sa Ninčićem, na medjunarodnoj konferenciji u Lozani.

Dok se tako Jugoslavija sprema da upućuje na jug proizvode većeg dijela svoje zemlje i svojih ruda, naša je dužnost da sa sjevera sve više podupiremo naš promet sa našim industrijalnim proizvodima u pravcu susjedne kraljevine, Mi smo jedina velesila koja graniči Jugoslavijom, i jedina zemlja

258