Nova Evropa

inače imaju daleko nepovoljnije uslove za rad i proizvodnju. Dok su, naime, drugi narodi dobijali prinosa sa jednoga hektara po 2.500 do 3.500 kilograma, dotle je kod nas jedan hektar davao prosečno, i to pšenice ozime — 952, pšenice jare — 666, ječma ozima — 853, ječma jarega — 701, raži ozime — 823, raži jare — 606, ovsa — 645, i kukuruza — 997 kilograma.

Za svu tu masu proizvodjača, koji su u svakome pogledu nosili na svojim plećima najveći deo tereta za održanje zemlje, Radikalna Stranka održavala je jednu jedinu školu — narodnu, osnovnu školu, Pa i ta nije bila obavezna. Doduše, obaveznost polaženja osnovne škole bila je unesena u zakon o narodnim školama, ali se za njeno izvodjenje nije davalo nikakvih sredstava. Nedostajalo je, pre svega, školskih zgrada i učitelja. Za ta dva glavna faktora za izvodjenje obavezne nastave, Radikalna Stranka se nikada nije ozbiljno brinula ni zalagala, Podizanje školskih zgrada ona je i dalje ostavljala ekonomski zapuštenim i materijalno sasvim slabim opštinama; a za učitelja davala je tako bednu sumu da se s njom, ako i ne baš fizički a ono duhovno i kultarno, sigurno gladovalo. Tačnost ove tvrdnje može se ustanoviti cilrama iz državnih budžeta odredjenih za narodne osnovne škole u Srbiji, Da ih navedemo, One se kreću ovako. Za 1905 godinu uneseno je u budžet za narodne škole 3,952.883 dinara, za 1910 — 3,911.173, za 1911 — 3,996.923, za 1912 — 4,185.002, za 1914 — 5,731.608.24 dinara. Prema tome, trošilo se na narodnu školu po 1.42 dinara na svaku dušu, kada je u zemlji bilo 52,13% nepismenih regruta, a opšta nepismenost penjala se do 78,97%, U isto vreme, Radikalna Stranka trošila je godišnje: na po jednog Simnazistu 242,52 dinara, па bogoslovca 656.30 dinara, na studenta viših škola 710.40 dinara, na мој“ nika 931 dinar, dok je па učenika-osnovca, koji osim osnovnog ЗкојзКов znanja nikakvo drugo znanje nije dobijao, trošila samo po 40.97 dinara.

Krajnja suprotnost na delu, prema nekadašnjim idejama i zahtevima! Tvrditi, da su knjige i nauka potrebne nesamo onima koji upravljaju zemljom nego i seljaku, a davati mu na knjige i nauku samo mrvice, to znači surov demanti svojih načela i svoga programa, 1 to, kad? Onda baš, kad kod nas vlada luda politika zaduživanja, politika ogromnog opterećivanja za Život najpotrebnijih namirnic4 monopolom i državnim carinama i dažbinama; onda kad je kod nas žetveni prinos na jednoga stanovnika iznosio po 82,75 dinara, od čeđa se na stranu izvozilo 28.80 dinara, a za život svakoga stanovnika ostajalo po 52.95 dinara godišnje, Idejne i uopšte političke pristalice Radikalne Stranke izvinjavali su ovako njeno držanje prema narodnoj prosveti potrebom wstvarenja ideje oslobodjenja onoga dela naroda koji je bio još pod tudjinom. Ali se eto i aj istorijski

396