Nova Evropa

postane svojina sviju i svakoga, svojina celog naroda, Dalje, mi tražimo da školovanje bude obavezno, To znači, da svaki roditelj mora davati decu u školu,..« »... Obavezna nastava bez izdržavanja siromašnih djaka o opštem trošku, To je prost varvarizam i divljaštvo, uzaludna surovost, koja večito promaša svoj cilj. Radikalna Sfranka hoće i traži opštu obaveznu nastavu; ali ona odmah u svome programu dodaje i to, da se siromašni djaci izdržavaju opštim troškom,«

Zahtevi su ovi još i danas savremeni, iako su od strane Radikalne Stranke objavljeni pre više od četiri decenija, Otkuda ovaj zastoj, kad je Radikalna Stranka od 1903 gdodine pa sve do danas imala presudan uticaj na fok državnih poslova u našoj zemlji? — Otuda što je Radikalna Stranka ove zahteve isticala samo dok je bila u opoziciji, a svirepo ih demantovala kad je došla na vlast, Radikalna Stranka, došavši na vlast, nije ni pokušala da izvede svoj lepi prosvetni program, kazan potpuno onako malo reči, Nameće se pitanje: kako i zašto? -

Ako je obrazovanje trebalo 1 seljaku, i zanatliji, i trdovcu, i svima uopšte, 1882 dodine, od toga doba pa do danas trebalo ga je zacelo svima društvenim redovima sve više i više, Danas ponajviše, Klasne borbe i naticanje proizvodjača, nesamo jedne države već celoga sveta, danas su zaoštreniji i žešći, a život je danas teži nego ikada ranije. Narodna produktivnost daleko zaostaje za nivoom na kojemu se narod može ekonomshi održati, a da ne padne u tudje ekonomsko ropstvo. Pauperizacija i proletarizacija naroda danas je kudikamo dalje otišla nego gde je nekad bila, Zato je danas prosveta narodu potrebna kao nasušni hleb, A ipak, Radikalna Stranka dosad nijednoga časa тије usredsredila svoju pažnju na naše prosvelno pitanje, niti je učinila ma i najslabiji pokušaj da izvede kakvu dublju i uistinu radikalnu prosvetnu reformu! Naprotiv, Izgleda kao da je baš sve činila da do nje ne dodje, Iz kojih razloga?

U doba kada je Radikalna Stranka došla na vlast, Srbija je pokazivala jasnu tendencu razvifka svoga ekonomskog života, Mali sopstvenik bio je njen glavni proizvodjač, iako se je u to doba jasno zapažalo već i Jačanje nesamo mašinske proizvodnje, na raznim područjima privrednoga rada, već i samo industrijalizovanje poljoprivrede, Apstrahujući statistiku ostalih kategoTija sopstvenika u Srbiji, ovde nam valja napomenuti da je tada u Srbiji bilo sopstvenika sa ispod 5 hektara zemlje 54,65 %, a sa preko 5 hektara samo 23,57%. Prosvećenost ovoga najglavnijeg našeg proizvodjača majbolje se mogla utvrditi njegovom. produkcijom, jer što je neki narod prosvećeniji utoliko više proizvodi ekonomska dobra, Kod nas pokazuje državna statistika, da maš seljak proizvodi 3 do 4 puta slabije neđo drugi narodi, koji

395