Nova Evropa

Što зе tiče osnovnih potreba u životu, na koje bi škola imala da se obazre i da im posveti pažnju, postoji u američkim prosvetnim krugovima uglavnom izvesna saglasnost. Šesti osnovnih potreb4 koje bi američka prosveta imala da rešiida zadovolji bile bi (po napred spomenutoj knjizi Čapmana i Kauntsa); zdravlje porodica, mdustrija, gradjanska dužnost i pravo, zabava i religija. Izveštaj Komisije za Reorganizaciju Srednje Nastave formuliše opet sledećih sedam glavnih prosvetnih objekata: 1) Zdravlje, 2) Gospodarenje fundamentalnim procesima, 3)Dostojno članstvo u porodici, 4) Poziv u životu, 5) Gradjanska dužnost i pravo, 6) Dostojna upotreba slobodnog vremena za zabavu, 7) Etički karakter.) Možemo da zabeležimo ovde i to, kako pomenuta Komisija gleda na primenu tih sedam objekata pri izgradnji nastavnoš programa: »Nijedan se program za srednju školu ne bi mogao smatrati zadovoljavajućim ako ne obraća potrebnu pažnju svakome od prosvetnih objekata ovde označenih«“), »Zdravlje, kao jedan objekat, čini imperativnim odvajanje potrebnogš vremena propisanog za lizičko vežbanje, i zahteva znanstvene kurseve koji bi se obazirali kako treba na ličnu i opštinsku higijenu, na principe sanitacije i na njihovu primenu, Gospodarenje fundamentalnim procesima zahteva podrobne kurseve iz engleskog jezika, kao sredstva za primanje i iskazivanje idejA, Dostojno članstvo u porodici traži promenu direktive u znatnom delu rada u književnosti, umetnosti, i u so-

*} S obzirom ma naše prosvetne prilike, i to naročito na izvesne promene dizvršeme u mašoj srednjoj mastavi u poslednje vreme, treba da podvučemo omu šestu i poslednju osnovnu potrebu kod Čapmana i Kauntsa, koja je označena kao religija {a koja je u Izveštaju Komisije za Reorgamizaciju Sredmje Nastave zamemjena, na sedmom mestu, etičkim karakterom). Religija ni u američkom društvu ni u američkoj školi, gde se mamifestuje raznim fonmalnim ceremonijama, mne igra ni približno onu reakcijonarnu ulogu koju igra kod mas u Evropi, mada је 4 фашо једап тобап konzervativan faktor, Kakvu pak шоби uopšte može da ima генбја па атегекии Фаупши СКојата, пека Ичефије јеdan stav iz knjiđe prof, Keberleja (E, P. Cubberley) »State School Admimistration« {str, 10), gde se боуст па Кој је пасп рпротоба атеrička Konstitucija da se reši tamo religijozno pitanje: »Komnstitucijonalna Konvoenicija je imala da se susretne sa religijoznim problemom« — veli se tu —, »i to je telo taj problem rešilo ma jedini način ma Кој; ба je bilo moguće rešiti, mteligentno, u jedmom marodu sa toliko mnogdo raznolikih religijoznih sekata kao što je maš, Nadjena solucija bila je u isti mah i revolucijonarna i zdrava; ona je prosto imela u Konatituciju odredbe kojima je svima zagarantovano slobodno obavljanje verskih obreda, dok je zabranjeno ustanovljavanje makakve državne religije od strame Kongresa, ili zahtevanje такакуе тен огпе zakletve od strane onih Moji bi imali da zauzmu meko službeno mesto pod kontrolom Federalne Vlade, Na taj smo mačin zauzeli jedno stanovište za versku slobodu u doba kada je mržnja prema Reformaciji još žestoko buktala, i kada je tolerancija u religijoznim stvarima bila još jedva poznata.« To je bilo, naime, u druđoj polovini XVIII veka, iza Američke Revolucije,

**) „Cardinal Principles of Secondary Education« (567, 15),

22