Nova Evropa

· Kao primer razvoja industrije u pojedinim krajevima naše države najbolje je uzeti poratno stanje tekstilne industrije. Prema podacima Industrijske Centrale u Beogradu, od 370 tekstilnih poduzeća u našoj državi, 109 otpada na Sloveniju, ili 30%, dok bi prema broju stanovništva išlo na nju jedva kojih 30 poduzeća. Godine 1921 imale su naše predionice pamuha 84.500 vreten4, a danas imaju 127.227; a tkaonice pamuka imale su, 1921, 3190 fkalačkih stavova, dok ih danas imaju 8578. Godine 1921, sama Slovenija imala je 40.000 vretena i 852 tkalačkih stavova; danas Slovenija ima 73.182 vretena i 3701 tkalačkih stavova, Zanimljivo je, da su pre deset godinš Srbija i Hrvatska imale daleko više tkalačkih stavova nedše Slovenija, dok danas Slovenija ima skoro toliko stavova koliko Hrvatska i Srbija skupa; a kad se budu instalirale nove tkaonice, odnosno proširile postojeće, preko polovine svih pamučkih tkalačkih stavova otpašće na Sloveniju. Kako se vidi na ovome primeru, Slovenija postaje izrazito industrijski teren, i za nekoliko godina biće daleko preko polovine stanovništva Slovenije zaposleno u industriji i trgovini,

Danas slovenačka industrija plasira svoje produkte po čitavoj državi. A kad bi bilo moguće na Sutli podignuti carinsku barijeru, industrija Slovenije pala bi odmah u bezizdlednu krizu, pa time i čitava privreda Slovenije. Visoka carinska zaštita dakle, koju smo dali našoj industriji, dolazi dobro u prvom redu Sloveniji, jer joj ona omogućuje da uz relativno visoke cene rasturuje svoje produkte po čitavoj državi. I dobar deo artikala koje smo dosada uvozili iz inozemstva povlačimo danas iz Slovenije, fako da visoke cene koje, pod udarom jake carinske zaštite, plaćamo za mnoge domaće artikle ispadaju kao fribut slovenačkoj industriji, budući da ona drži dominantan položaj. Sa razvitkom industrije, pomalo će se i koncentracija teškog kapitala vršiti u Sloveniji, odnosno u zapadnim krajevima.

I sa trgovinom Slovenija stoji dobro. Njeni trgovci osvojili su jake pozicije i po drugim krajevima države. Vredi zabeležiti, tako, da su ove godine carinski prihodi najveći kod zagrebačke, zatim kod ljubljanske, a tek onda kod beogradske carinarnice. To bi značilo, da Ljubljana više uvozi robe iz inozemstva nego Beograd, a budući da je u Beogradu lokalni konzum mnogo veći nego u Ljubljani, to znači, da su trgovački odnosi ljubljanskih veletrgovaca sa ostalim krajevima naše države mnogo razgranatiji nego što je to slučaj kod beogradskih trgovaca.

O predominaciji Slovenije na zadružnom polju ne treba naročito govoriti. Na tom se području najbolje ogleda prvenstvo Slovenaca, kao i rezultati njihova sitnog rada, Ulošci slovenačkih zadrugš prelaze milijardu dinara, dok ulošci zadruga iz svih ostalih naših krajeva jedva prelaze par stotina milijon4. A ipak je Slovenija, po broju stanovnika, tek dvanaesti deo naše države!

326