Nova Evropa

Što se tiče prenosa vlasništva за zadruge, kao kolektivnog vlasnika, na članove zadruše, kao individualne vlasnike, uglavnom se Zakon držao narodno8š običaja, koji se vršio Dri diobi zadruge; ali je tu učinio neka odstupanja, koja se dadu opravdati, Po narodnom: običaju, zadruga se dijelila po muškim lozama na jednake dijelove, a ovdje je načinjena razlika. te je uzet obzir i na broj muških glava u svakoj muškoj lozi: najmanja muška loza od jedne muške glave računa se kao muška loza od dvije Slave, pa, koja muška loza ima za dvije muške glave više od nje, dakle četiri muške glave, daje јој зе јо5 jedan dio, i tako dalje; za svake dvije muške glave više po jedan dio više, Ženskoj lozi, kojoj po narodnom običaju nije pripadao mi jedan dio, nego se samo u zadruzi uzdržavala, i pri udaji opremala, priznata je jedna trećina dijela, koliko bi joj pripalo da je muška loza, Pošto se u gruntovnici provede upis vlasništva na članove zadruge, »Sreski poglavar odrediće, .da se ubilježi u gruntovnicu, da ove nekretnine poipadaju pod ograničenja i propise ovoš zakona, Ova ubilježba imade učinak, da neće biti valjan nijedan upis koji je u opreci sa propisima ovog Zakona« (zadnja alineja člana 16.).

Što se tiče nasljedjivanja, propisan je u izravnoj silaznoj lozi posebni nasljedni red: »U nekretninama nasljedjuju, uz isključenje oporučnog nasljedovania, samo sinovi na jednake dijelove. Kćerima pripada pravo uživanja polovice muškog dijela dok se ne udadu« {Član 36.), Kad se ženska lica udaju, pripada im oprema: »Ova oprema neće biti manja od jedne trećine VTijednosti dijela koji je tim ženskim licima pripadao na uživanje« (Član 38.). Isto tako, na dijelove koji su pripali ženskim lozama imaju muške loze pravo otkupa (član 30.). Sve je ovo učinjeno sa tendemcijom da se imanje ne komada, ·

Zbog prigovora učinjenih zakonima agrarne reforme u poledu beglučkih zemalja, donesen je Zakon o beglučkim zemljama u Bosni i Hercegovini, od 3. decembra 1928, i Zakon o nadopuni toga Zakona, od 25. novembra 1930, U članu 16. Zakona o beglučkim zemljama propisana je procjena zemalja, kao otkupnina koju plaća država, prema katastralnoj vrijednosti, te su na taj način otpale sve komisije i neprilike zbog njih; ostala je samo komisija za procjenu stanbenih i gospodarskih zgrada koje se nalaze na potraživanom zemljištu, a koje je podigao zemljovlasnik. Otkupnu cijenu za ove zdrade plaća težak, dok otkupnu cijenu za zemlju plaća država, Otštete koje plaća država do Din 100.000, plaća u gotovu, a preko Din 100.000 plaća jednu četvrtinu u gotovu a tri četvrtine u bonovima; na bonove plaća država 6% interesa. Što se tiče »haka«, plaća se vlasniku 20% od likvidiranih iznosa za sve vrijeme do likvidacije; a ako su potraživači odbijeni sa svojim zahtjevima, i zemlja ostala vlasniku, daće mu država u

i

90