Nova Evropa

malja, Agrarna Banka, a tako i Hipotekarna, daju zajmove na intabulaciju na prvom mjestu, — a ovi dugovi Eraru intabulisani su takodjer na prvom mjestu, Zbog toga su nastale molbe sa svih strana, da se ovi dugovi, nastali usljed otkupa kmetovskih selišta, oproste od države i brišu u gruntovnici. Savez Srpskih Zemljoradničkih Zadruga u Sarajevu predložio je Ministarstvu Poljoprivrede, da donese jedan zakon kojim će se ovi duščovi oprostiti; a po odobrenju toša Ministarstva, Savez je — u sporazumu sa Agrarno-pravnim odsjekom Drinske Banovine — načinio i predloš osnove toda zakona, Ali zakon još nije donesen,

Kolonizacija.

Bosansko-hercegovački dobrovoljci dobijali su zemlju kao kolonisti, nešto izvan Bosne i Hercešovine, po Uredbi o provedbi delimične eksproprijacije zemljišta ме ић розеда (04 12. februara 1920), a nešto u Bosni i Hercegovini, po Beglučkoj Uredbi (od 14, februara 1920), Jedan dio dobrovoljaca Bosne i Hercegovine i danas je ostao nepodmiren zemljom. |

Što se tiče naseljavanja dobrovoljaca iz Bosne i Hercegovine na velike posjede u krajevima preko Save i Dunava, bilo je u javnosti prigovora, da dobrovoljci manje produciraju nego što bi producirali veliki posjednici da je ostala zemlja u njihovim rukama, Na ovo ima da se primjeti, da za državu ne smije biti jedino mjerodavno to koliko se producira, neđo imade i drugih momenata. Na prvom mjestu, tu je nacijonalni momenat: da svojom rasom ojačamo krajeve gdje smo najslabiji. Zatim dolazi u obzir nesrazmjerno veća korist koju država ima od malih posjednik4, osobito za odbranu u slučaju rata, nedo od velikih, i po broju i po sposobnosti za borbu: što se više stanovništva hrani na istom komadu zemlje, tim bolje po državu. Trebalo bi uzeti u obzir momenat, da dobrovoljci nijesu dosada ni mogli razviti sve svoje snage na dobijenim zemljama, ni postići maksimum rada, jer im Je mnogo štošta nedostajalo za rad. Na rad koloniziraca dobrovoljaca treba svakako sledati drugim očima nedšo što na njih gledaju veliki posjednici, čiji je interes da dobrovoljce i njihov rad i značenje po državu potcijene.

Nepravedno je bilo i odredjenje člana 8. Uredbe od 12. 1еbruara 1920, u kome se kaže: »Kolonisti dobrovoljci i zemljoradnici dužni su u roku od tri godine posle uvedenja u posed sagraditi kuću, Ako oni u tom roku ne sagrade kuće, ili napuste zemlju, gube pravo vlasništva eksproprijisano8 zemljišta, koje ostaje na raspolaganje Ministarstvu za Agrarnu Reformu«. Teret koji je ovim odredjenjem metnut bio na dobrovoljce bio je veoma velik, Oni dobrovoljci koji su u Bosni i Hercegovini imali svoju zemlju pa je prodali, u najčešćem slučaju braći ili rodjacima, te ma taj način došli do sredstava, i mogli su sagraditi kuću; ali

92