Nova Evropa

nih, zdravstvenih, i sličnih, u čemu je svaka američka državica autonomna). Zato je {1875) ustanovljena MedjudržŽavna Trgovinska Komisija, koja — sastavljena od zastupnika svih država — ima da ispituje privredne mere pojedinih država pre nego što bi ih ove zavele ili primenile; pa ako nadje da bi koja od njih ometala slobodnu izmenu i cir'kulaciju privrednih dobara, ima o tome da izvesti Kongres. Ovakom saradnjom lokalmih administracija onemogućena je svaka vrsta »dempinda«, a omogućeno je i stvoreno idealno jedinstvo američkog tržišta, koje čini osnovicu materijalnog blagostanja Amerike. Ali to nije sve. Trebalo je ukloniti i fimamsijsku krizu, koja se stamo javljala, budući da državice Amerike nisu podjednako privredno razvijene i novčano snabdevene, Nije bilo dosta stabilizovati dolar, — trebalo je približiti i izjednačiti mteresnu stopu, te stabilizovati i kupovnu snagu dolara. To je učinjeno podelom 48 državica ma 12 bamnlovnih srezova; ma čelo svakoga postavljena je jedna federalna štedionica (Federal Reserve Bank), koja reeskontuje račune svih lokalnih banaka, ukoliko su ove pristale da udju u ovaj sistem, Zastupnici svih 12 banaka sačinjavaju jedam federalni bankovni odbor (Federal Reserve Board), koji dovodi u sklad poslovanje njihovo, Tako pomaže jedam kraj drugome pozajmicama, te se reguliše novčani promet, a interesna stopa me trpi velike promene, i bez obzira na 60dišnje doba i na obim prometa, Naravno da Kongres, Predsednik Republike, i federalne uprave, uzimaju živo učešće u svim ovim privrednim i trgovinskim akcijama i ustanovama, i da bez njih one ne bi mogle glatko fumkcijonisati; ali je pouzdano i to, da su se one pokazale vrlo korisne, i da bi se bez njih lako palo matrag u stanje i prilike kakvi su vladali polovinom prošlog veka, a kojima vrlo slični vladaju danas Evropom. Došlo se do uvidjavnosti, da se političko izgradjivanje države mora postaviti na zdrave i čvrste privredne temelje, i da nikakav savez medju državama ne može postojati i održati se ako nije zasnovan na trima snažnim stupovima: upravnim, finansijskim, i tehničkim, — Što važi za Ameriku, zašto da ne važi i za Evropu? ... I sad predavač mastoji роkazati, podacima i činjenicama, da je današnje stanje u Evropi potpuno slično stanju Sjedinjenih Država pred Gradjanski Rat, da su ба isti uzroci i iste prilike izazvali, te da sa i iste ili slične mere mogu izmeniti i popraviti, — onako kako se to desilo s Amerikom. Stara Evropa ima dakle da se koristi movim iskustvom, jer — na kraju krajeva — isti ili slični uzroci izazivaju iste ili slične posledice, I odista, kaže ovaj pronicavi američki inžinir, vidimo već gde se pred našim očima u današnjoj Evropi Javljaju počeci istih onih ustanova koje su mekad pokrenute da bi spasle situaciju u Sjedmjenim Državama Ame-

108