Nova Evropa

Pficer) rekao je, Još za života Hešelova, ove reči koje imaju za budućnost i naše države i našega naroda svoj puni značaj: „Ipak je filozofija naša poslednja i jedma nacijonalna svojina, poslednja i nepokolebiva utvrda sa koje možemo da podjemo ka novim duhovnim pobedama, i da povratimo što smo izgubili, Samo najviša i najsavršenija obrazovanost duha može da povrati Nemcima mesto, dostojno nas, u redu drugih naroda ...«

U ime Pruske Vlade pozdravio je Kongres Ministar Prosvete (Grimme), poznati socijalistički prosvetni političar 1 teoretičar, On je rekao: »Zar danas filozotija? Zar danas tilozofski kongres? Da, ako već filozofija, onda baš u doba krize, kada su uskolebane osnove bitisanja, te nas done ka novoj reviziji problema. Obnova Hegela potrebna je danas samo u sasvim ograničenom vidu, budući da se pravo dejstvo Hegela vršilo neprekidno, U kritičkoj socijologiji nemačkoga socijalizma — u Marksu, Engelsu, i Lasalu, — izlila se filozoiska suština Hegelova dela, i taj pokret održao je životvorno Hegelove ideje u vremenu kada se gradjanstvo obrnulo ka najplićem maferijalizmu, žigošući Hegela kao nadriknjigu, kao piskarala besmislic4, Hegel je najživlja stvarnost, — on je naglasio prevashodnost opštosti, primat države nad pojedincem. Država je bila za Hegela najviša moralna sila jedne zadružno organizovane zajednice. Ovaj mislilac nije mislio mišljenja radi; mišljenje, znanje, za Hedela, tek tada imaju pun smisao kada vode k praktičnom hotenju. Smisao njegove dijalektike jeste svesna izmena sveta...« Tajac,

Profesor Kroner, poznati izučavalac Hegela, držao je predavanje kao prvi protesijonalni filozof: »Hegel i sadašnjica«, On je predstavnik najortodoksnije hegelovske desnice. Nijedne reči ne troši na marksizam, ignoruje hegelovsku levicu., Profesor Kroner prikazuje najpre prezrenje u kome je čamao Hegel, odbačeni metafizičar, omrznut od jednog nemetafizičkos doba, Ali on u isti mah misli, da je Svetski Rat otvorio novu žedj mladih naraštaja za metalfiziku, koja će dobro doći renesansi Hegela, Sadašnje vreme traži novu metafiziku, kao osnovu сејоЕирпоба života. Zbog toga se moramo vratiti Hegelu, baviti se Hegelom, koji može da oplodi celokupno metalizičko istraživanje, Hegel je danas u punom smislu te reči na dmevnome redu, više nego i jedan drugi predstavnik nemačkosa idealizma, Nje8ova ontologija predstavlja najsvetiji posed čovečanskogša duha, Protivu Martina Hajdešera (Heidegger), kojega danas neki smatraju kao poslednju nadu metafizike, Kroner poziva u pomoć staroša Hegela, sa njegovim prevazilaženjem ograničenosti, i daje za pravo Hegelu, U stvari, za ovog okorelog esna{skoga filozofa, Hegel je najsavremeniji zato što se sa Hegelom iz 1831 бофте даје рођјан Најдебег iz 1931 50dine!,.., 288