Nova Evropa

Profesor Hermg (Haerimg) predaje o »P ostajućem Hegelu«. Hegel je bio prožet, kaže, celoga života jednom strašću: da izvede jedinstvo, u svome sistemu, izmedju teoretskog i praktičnog. Samo konačno ispravno saznanje može da izmeni svet. Bez takova saznanja nema izmene, nema poboljšanja, Da bi se došlo do pravoga saznanja, mora se priznati i primiti (potvrdno primiti) sve suprotnosti: Hegel je smatrao, da čovek može da obujmi, da pozna, stvarnost, zato što je stvarnost duh našega duha; um i stvarnost, duboko su srodni, U svojim

spisima, Hegel je jednako menjao sisteme — kad manje kad snažnije —, uvek u težnji da spase osnovnu zamisao (o srodno-

sti duha i stvarnosti, koju je nazivao javnom tajnom za зуаКкоба штпа čoveka). U stvari, Heđel ima deset varijanata 5зуоба sistema, i te se varijante mogu jasno razlikovati, Hegel je, po reči jevandjelja, bio ne onaj koji je istina nego onaj koji je pozvan da o istini svedoči, — о fome svedoče njegovih deset sistem4,

Profesor Beli (Baili) iz Lidsa (Leeds) u Engleskoj, oglasio je da će držati predavanje o značaju fenom enologije, Predavanje je pročitano, Za njega je Hegel živ, a najživlji u fenomenologiji. U njoj je tajna Hegela, uzvišena tajna o postupnom izdizanju do vrhovnog saznanja,

Najstručnije je bilo predavanje profesora Нестба (Незsig): »>Istinito и Небе!оуој filozofiji« Dok su drugi prilično slobodno govorili, držeći se »običnoga« govora, Hesing je potpuno usvojio celokupnu tamnu i komplikovanu terminologiju Hegela, koja je nekada sačinjavala slast i užas univerziteta, Njome je vispreno prikazan put koji vodi ka neSaciji negacije kritičkoga mišljenja.

Profesor Hartmam, kojega meki smatraju za пајдиђеба metalizičata u Berlnu, predavao je o temi: »Dijale ktika mišljenja i realna dijalektika«, Ovde dolazi do jasnijeg izraza najnejasniji Hegel, Svaki predmet ima sebi svojstvenu dijalektiku; prema tome, dijalektika nije samo jedna metoda, kako se obično misli, Hegelova najveća zasluga Jeste, da je proniknuo u dijalektički karakter same stvarnosti. Cudo sveta nije u nestabilnosti stvari, — čudo je celine, kad se madje stabilnost predmeta: čudo je, da ima u stvarnosti odnos& kojima je svojstveno da sami sebe regulišu, tako da se dodje do izravnanja napregnutosti sila, mmteresantno je, kako je Hartmam hteo da dokaže, u ime profesijonalne filozofije, da nesamo Marks nije razumeo Hegela, već da ga niko nije razumeo, Dijalektiku su shvatili formalno, Na kraju, Hartman ističe, da svi greše koji misle da se Hegela ima shvatiti samo istorijski, nad Hegelom se mora raditi i dalje sistematski, Smisao ove tvrdnje je, da Hegela treba te k razumeti; tojest,

289