Nova Evropa

mačkoj, otišlo se tako daleko da je država uzela u svoje ruke” i pitanje cena, počevši od živoinih namirnica i stanova pa do падтса : Катајпјака, Sa druge strane, dolazi do sve većih ograničenja u pogledu infernacijonalne izmene dobara: nastojanje pojedinih država, da reduciraju uvoz stranih proizvod4, dovodi do represalija, tako da i izvoz biva sve to manji, Izmena dobara se smanjuje, a javljaju se znaci izrazite autarkije u privrednom životu, Velika Britanija, dosada oduševljena pobornica slobodne trgovine kroz vekove, i sama prilazi sistemu uvoznih carlna, ograničenju uvoza, ı deviznim stegama,

Govori se, rekosmo, o krizi kapitalizma, Ali se ujedno govori i o kriziintervencijomizma, Raznim merama i uredbama, država ne dozvoljava sasvim slobodno delovanje privrednih sila, usled čega dolazi u pitanje u prvom redu najvažniji privredni zakon o ponudi ı potražnji, »Rešlementirana« i kontrolirana privreda ne može se više nesmetano razvijati po principima pomude i potražnje: ako situacija traži snižemje nadnica, ili cena, kamatnjaka ili bilo čega, intervencija države išla je zatim da to osujeti, da bi zadržala dotadašnje stanje. Visoke carinske zaštite, koje su provodile pojedine države, imale su za posledicu da su u jednom kraju podizane nove tvornice dok su u isto vreme u drugom kraju tvornice za iste artikle morale plandovati a njihovo radništvo biti izdržavano iz javnih sredstava, Visoke carime ma agrarne produkte omogućivale su intenzivnu poljoprivredu u krajevima koji za to nemaju preduvetA4, dok su u isto vreme u drugim pretežno agrarnim krajevima cene padale na dotada neslućeni nivo. Carine su u pojedinim državama bile za nekoliko puta veće nego cene u agrarnim državama, a industrijske države forsiraju agdrarnu produkciju dok opet adrarne države teraju industrijsku proizvodnju. I to je Jedan od uzroka današnje krize, i to ne najmamji,

Pored engleske funte i skandinavskih moneta, pod konac godine počele su da gube od vrednosti još i neke druge valute, iako se svim sredstvima kušalo to prikriti, Tako, naprimer, Austrija nominalno drži šiling u paritetu s ostalim valutama; ali kako njena Notna Banka podmiruje samo deo potražnje, razvija se i privatan promet u kojemu kursevi znatno variraju od službenih; efektivni šilmg, koji se prebacuje u inozemstvo, sve više gubi od svoje vrednosti. Slična je stvar i u Madžarskoj: i tu se održava fikcija o stabilitetu pem ga, iako je ovaj danas u privatnom prometu izgubio gotovo polovinu svoje vrednosti. Pred sam konac godine, Madžarska je proglasila takozvani »transler-moratorij«e: obaveze koje država i privatnici imaju da izvrše u stranim devizama, iz raznih kreditnih operacija, neće se više doznačavali nego se njihova protu-

42