Nova Evropa

ова Европа

Књига ХХУ, Број 10. 26. октобра, 1932

„Jadransko pitanje", Otporuka G. Mauasoliniju,

Predsjednik Talijanske Vlade, G, Musolini, dao je prije kratkog vremena jednom francuskom listu političku izjavu o francusko-talijanskim odnosima, pa je medju osfalim rekao i ovo: »Vjerujem da pitanja koja nas dijele nisu nerješiva, Očigledno, stvar Jadrana stvar Je vrlo važna, i mislim da francusiko·:·jugoslovenski savez mije doprinio poboljšanju naših odnosž« Ovu izjavu prenijeli su mnogi svjetski, i svi veći talijanski 1 naši listovi,

Та svakoga koji polazi od pojma pravde, i od pojma slobode individue kao pojedinca i kao nacijonalno-rasne jedinice, biće jasno u čiju bi korist, odnosno ma čiju bi štetu, ispalo pravedno rješenje Jadranskog Pitanja, Onako kako je pokušano da se riješi, to pitanje postoji, postoji na osnovi principa ma kojima je nekad i Italija stvorena, Mi smo na ovo rješenje morali pristati, Jer su bili preči medjunarodni mir i dobri odmosi medju susjedima uopće mego posebno pitanje maših sunarodnikA (makoliko njihov položaj bio težak) koji su po mirovnim ugovorima dati Italiji kao nagrada za njen ulazak u Rat protiv svojih bivših saveznik4, Ali, ko poznaje političku teoriju G, Musolinija {sila mjesto prava), taj zna unapred u čiju korist i na čiju štetu on pokreće »Jadransko pitanje«, i čegđa radi francusko-jugoslovensko prijateljstvo muti njemu talijansko-francuske odnose, I zato, kolikogod nama neprijatna bila ova izjava, zbog mjesta i položaja sa kojega je izgovorena, može nam ipak biti ugodno i pravo da cijeli svijet (uključujući tu i objektivne Taliane) čuje i vidi, ko i kako pokreće ovo »pi-

481 [2