Nova Evropa

i makarske primorce. Ovi dobro opremijeni пахан бе па Етапcuze, Francuski vojnici, koji se nalazili u primorju u samostanu Zaostrogu, dok je rusko brodovlje krstarilo obalom, počeše Ruse izazivati; ali kad ovi izbaciše nekoliko topovskih metaka, Francuzi pobjegoše i posakrivaše se. Nekoji od ovih topovskih metaka pogodili su i oštetili samostan, i danas se čuvaju uzidani u zidu samostana u Zaostrošu. Kad su bune bile udušene i Francuzi se povratili, žestoko se osvetiše Poljičanima, Otočanima, i Primorcima: kuće i kućišta im popališe, imanja im zaplijeniše, kao i onima oko Gruža i Dubrovnika. Rusi, na uzmaku, koliko su mogli toliko su poveli sa sobom svojih privrženika, da bi ih spasli od francuskog zuluma.

Izgleda da su u toku Sodina 18006—7 Eramcuzi dvaput morali prepuštati Brač Rusima. Razumije se da ni franjevci ne prodjoše bez odmazde, jer ustanak u Poljicima i Makarskom Primorju platiše okovima, dladom, tammnicom, i strijeljanjem. Manastir u Živođošću posvoji francuska vojska, živući besramno da se i danas ponegdje potežu posljedice sramotne »francuske« bolesti,

Dok je Dandolo htio silom, krvnom ucjenom, tamnicom 1 strijeljanjem strah zadati i narodu i Hranjevcima, бепета! Магтоп — videć koliki upliv u narodu uživaju franjevci — okrenuo je milom, da bi predobio franjevce a preko njih i narod. Ali rana je palila na životima narodnih mučenika, krv se pušila, darišta se dimila, pod njima su još drhtala i tanka vješala, a franjevci naučeni umirati za slobodu domovine držali se kao stanac-kamen, budno pazeć na savremene zapletaje., Taktičar Marmon nastojao je podignuti šume i poljoprivredu, što su za ratovanja, a najgrdje Milečani za svoje crne vladavine, skoro potpuno uništili,

Kad je Napoleon (1809) zaratio na Austriju a Marmon, željan bojne slave, ostavio Dalmaciju, đeneral Knežević utaborio se bio na Zrmanji da napadne Francuze. Uz Kneževića je bio franjevac Dorotić, Hrvatska se takodjer digla ma oružje. Župnici Iranjevci: Ivanković sa ustašama iz Bukovice, ı Živanović sa kotarcima, padoše pod Skradin, te Francuzi uzmakoše do Šibenika, Ali ni ovo četovanje nije svršilo dobro, jer je Austriju i opet potukao Napoleon i general Knežević morao se povratiti u Hrvatsku nesvršena posla. Sa Kneževićem sada podjoše oba. ona lranjevca uslaše, a Francuzi — Кад se povratiše — proglasili su ratni sud, i nastade pokolj za iranjevce. Ali oni koji su znali kako će im Francuzi suditi strugnuše preko granice, Uhvaćen Je ma pravdi lranjevac Remetin, župnik u Kaštel-Starom, i u svom rodnom mjestu bio je nevin strijeljan, na Šibenskoj Poljani; strijeljano8a franjevca Šibenčani časno ukopaše pod zvonikom Varoške Crkve. Potom su Francuzi strijeljali redom sve narodne borce kojih se mogahu dočepati.

670