Nova Evropa

Kod klasnih država Zapada, kaže, neposredno i tajno glasanje je nužno kao jedan od bitnih uslova društvenog mira; parlamenat iz ftakova prava dlasa, pored svih man4, ipak obezbedjuje društveni mir, služi kao predohrana od revolucije, jer uliva veru nižim redovima ida njihovi interesi neće biti žrtvovani. Medjutim, S.S.S.R. nije klasna država sa nižim i višim redovima бгаdjanA, pa tamo i za pravo glasa važe .druga merila.

Kod zapadnih demokratija, javno mnenje je organizatorna snaga, koja unosi reda i jedinstvo medju biračke mase i ma taj način stvara sastav zakonodavnog tela. Kod sovjetizma, javno mmenje je suvereno bez granica kod sovjeta na osnovici, ali mora da se penje i cedi kroz bezbroj izbora sve (до dvojnog vrha piramide. Time se smanjuje snaša javnoš mnenja, tim pre što se Kongres Saveza Sovjeta sastaje samo jednom u dve iodine, i to u kratko zasedanje. Ali jedinstvo sistema, jednolikost načela koja modeluju sovjete svih instancija — ртета teoretičarima —, u stanju su da dadu javnom mmenju ubikvitet, i da mu svoje prisustvo ubrizdaju i u najsitnije delove organizma.

| Treba voditi računa, ida uz sovjetski sistem stoji i sistem Komunističke Stranke, koji komponuje svaki Sovjet, te ukazuje lično na svakog birača, čiji javni glas ne dopušta suproino б1еdište pri izborima. Partija ima uvek inicijativu i svu odgovornost: ona je maoružama, izvežbama, spremna, i ništa se ne može oteti njenu oku, Njezin Centralni Komitet čini grupa apostola odredjenih za čuvanje čistote Ljenjinove nauke. List »Pravda« označava generalnog sekretara (Staljina) kao »šefa svetskog proletarijata«. Komisija organizuje i podele {»orgrazired«), svodi i razvodi sav ljudski materijal Partije; kontrolna komisija nadSleda rad, lojalnost, i privatno vladanje komunista; komisija propagšande i štampe upravlja duhovnim stremljenjem. Usled ovoga. iako komumisti čine samo 1% glasača, ova manjina partizana davi univerzalnost Sovjeta, Protiv ove prevlasti duhovnog nad vremenskim, Miljukov se buni i poziva se na stručne recepte zapadnog javnog prava. On je vodja Ustavnih Demokrata (»Каdeta«), koji predstavljaju izbegličku elitu, lišenu upliva na ruske mase, Sem ove elite oko »Poslednjih novosti«, Staljin ima ozbiljniju opoziciju u zemlji, ne zbog Sovjetskog Ustava, već zbog odnosa izmedju Sovjeta ı Partije. Trockisti bi želeli da na mesto svemoći CIK-a uspostave suverenost Partije, zaboravljajući da bi se time ugušili Sovjeti u naručju Partije. Drugi žele postupno rasturanje Partije u korist Sovjeta. Kako je idanašnja Rusija vanklasna država, to je diktatura manjinske političke elite nepotrebna, — nju treba da zamene slobodni Sovjeti: kad seljak kritikuje rad u »kolhozu«, on mumla protiv mešanja Partije u posao nješove nadležnosti, i traži, za svoj Sovjet, punu slobodu bez obzira na vodje iz Moskve, — on dakle samo traži slobodne sovJete. Kao ruski seljak, i veliki knez Kiril (u svome боуоги и

486