Nova Evropa

jednu knjigu. Kasnije je treći halifa Osman sačinio po tom jedinom primjerku Kurana šest prepisa Kurana i poslao ih u razne islamske krajeve, U ovome radu jedno je sigurno: nije postojala mogućnost da se ma što promijeni u kuranskom tekstu. — Nadalje se govori o tumačenju Kurana, o »Kuranu i sunetu« {riječi i djela Muhamedova), i iznosi se odnos Kurana prema starim svetim knjigama. Kuran ne traži da ljudi vjeruju samo u njegovu istinitost; on traži i zapovijeda, da se vjeruje i u one svete knjiđe koje su i ranije poslane, Zato u Kuranu i stoji: »O Muhamede, mi smo tebi poslali ovu knjigu s istinom, i da potvrdi knjige koje su prije nje došle i da ih čuva«,

ranijim svetim knjigama nastale su bile nesuglasice i sporovi, pa Kuran treba te nesuglasice medju vjerama da ispravi, zato u Kuranu stoji: »Bogšom se kunem, mi smo slali poslanike narodima prije tebe ... I mi smo objavili tebi ovu knjigu (Kuran), da ti posve jasno izložiš nesuglasice u koje su oni zapali! „,..« Na kraju prvog dijela uvođa govori se o besprimjernosti Kurana.

U dručom dijelu Uvoda, koji obradjuje temelje vjere, ocrtano je Božje jedinstvo, kakovome uči Kuran; objašnjuju se Božja imena i njihov pojam; iznose se islamska vjerovanja o zaćrobnom ili vječnom svijetu, govori se o raju i paklu i o Božjim objavama, Na kraju drugog dijela Uvoda iznesen je kratak kronološki životopis Muhameda,

Napokon dolazi glavni dio knjige: sadržaj teksta, čitav originalni tekst, prijevod, i tumač Kurana, Pred svakim poglavljem je sadržaj, zatim dolazi originalni arapski tekst u klišejima; uz tekst je doslovni prijevod Kurana pisan krupnim slovima, a ispod teksta i prijevoda je potrebni komentar, Na kraju Кпрбе je sadržaj i indeks s pomoću kojega može čovjek naći svaku riječ i svaki pojam o kojem se u Kuranu govori, Ovaj glavni dio djela zauzima nešto manje od hiljadu stranica (970) velikog oktava.

Stručan sud o samom prijevodu ne možemo dati, jer je za to potrebno prethodno dobro poznavanje istočnih jezika, a naročito arapskog jezika, Medjutim, ponavljamo da je Džemaludin Čaušević najveći islamski vjerski naučenjak kod nas, prvi medju prvima medju islamskom ulemom u Bosni i Hercegovini; sama dakle osoba pisca i prevodioca dovoljno je i sigurno Jamstvo, da je djelo odlično prevedeno i objašnjeno, Hadži Mehmed Džemaludin Čaušević je postariji čovjek (67 mu je godin4); pritom je bolešću prikovan uz postelju i svoju kuću, On je u takovim prilikama našoj književnosti dao ovo djelo koje dosada nije pravo imala, a muslimanskom svijetu najpotrebniju knjigu, Uz to je on učinio i veliku materijalnu žrtvu: štampao je to бјотагпо дјејо u vlastitoj nakladi i o svome trošku! Za ovo djelo, kao i za sva ostala njegova vjersko-prosvjetna reformatorska djela, ostaće čestitoj starini potomstvo vječno zahvalno.

К. биће.

373