Nova Evropa

Лова Европа

Кента ХХХП. Број 3. 26, марта 1939

Kultura, ı njen odnos prema slobodi,

Šta je, i u čemu je, kultura? — Kultura, u sušimmi, io je stvaranje, — svako istinsko, pravo stvaranje: vječiti napot,

nastojanje, djelovanje, uznemirenje ljudsko, da dodje do nečeg pozitivnog, konstruktivnog, svakome i za sve korisnog i lijepog. Prema tomu, kultura predstavlja najveću i najtrajniju vrijednost ljudsku. Jer, i početak i kraj, i sredstvo i cilj, svake prave kulture jeste Čovjek, čovjek u najpozitivnijem značenju te riječi. Kullura je, stoga, nasušna potreba za čovjeka koji misli. Ona ne leži ni na čelu ni na odijelu, — nju ne nose ni lijepe oči ni ugladjeni maniri ni zvučni naslovi: naprotiv, nju Često nose, i stvatraju, oni nepoznati, nepriznati, prezreni, oni za koje većina ne zna i za koje mnogi neće da maju. Ali se kulturom koriste svi, kultura je svačija i svugdje, — Као vazduh, kao voda, kao sunce. Nju je, u cjelmi, gotovo nemoguće definirati, a ipak je ma svakom koraku, u svakom drenutku, jasno osjećamo, jer ona — kako rekosmo — predstavlja sama sobom napor, mučan i krvav rad, trajno i istinsko stvaranje. Ona ne postaje, ne postizava se, ni bukom ni preporukom ni priznanjem sa bilo čije strane, već jedino radom, naprezanjem, sposobnošću da se nešto stvori. Kultura nije ni ugled ni čast, ni položaj ni moć ni novac, — ona nije forma ili formalnost: ona je vrjednija i moćnija od svega ioga.. i itrajnija i plodnija, i potrebnija. Sve što je uradjeno i stvoreno.. sve što Je stvarno postignuto i Što će trajno vrijediti u društvu ljudskom, stvorili su um i znoj ljudski, manje i rad, bez obzira da li su njihovi nosioci bili bijeli, crni, ili žuti, lijepi ili ružni, siromašni ili bogati, slavljeni ili prezreni, balzamovani ili na lomači spaljeni, Arijevci ili Jevreji. Sve drugo, kad svijetli, propada.. izgara; kultura, kad svijetli, stvara! Stoga je kultura riječ koja. uvijek znači nešto veliko, mežto svijetlo, nešto što izaziva pošto-. vanje, jer vječno vrijedi.

65