Nova Evropa

зрелост у расуђивању тадањих прилика и догађаја. Утјецај »Народа«, нарочито у раздобљу од 1912 до 1914 године, био је необично велик: »Народ« је доминирао српском журнали: стиком у Босни. С помоћу »Народа« обавио је Радуловић велик политичко-одгојни посао и припомогао од своје стране обликовању политичке свијести код српског грађанства, која се свијест показала у пуној снази у судбоносним ратним годинама 1914 до 1918. Да нам је сачуван рад овог пијонира западњачког политичког израза и политичког стремљења у угњетеној Босни, заслуга је Пере Слијепчевића, коме ће бити захвални за његов труд, око прикупљања радова Радуловића, сви они које успомена на овог борца веже са тешким данима, кад су преко својих глава претурили мучни режим бечко-пештанских властодржаца.

Мирко Кус-Николајев.

Ekonomski pregled.

Jedan predlog za nacijonalizaciju zemlje.

G. Ernest Devis, poznati engleski pisac i Javni radnik, objavio je pre kratkog vremena jednu studiju o nacijomnalizžaciji zemlje. Tu svoju studiju bolje reći, taj svoj predlog — pisac Je, u prvome redu, uputio Svojoj zemlji, t. J. Velikoj Britaniji. Njegova je teza, da je potrebno što pre izvršiti radikalnu promenu u dosadašnjim agrarnim odnosima u Engleskoj, i to na taj način što bi se ukinulo privatno vlasništvo u zemlji, te sva zemlja prenela u vlasništvo države. U tom predlogu nema nekih naročitih revolucijonarnih poteza, sem ako bi se sim akt o prenošenju zemlje sa privatnog na državno vlasništvo smatrao revolucijonarnim. Ako bi se prihvatio predlog G. Devisa, ceo proces oko ovog prenošenja zemlje bio bi vrlo Jednostavan, i sa malim troškovima. Ovaj je predlog, kako izgleda, prihvatila britanska Radnička Stranka, koja u poslednje vreme obraća naročitu pažnju na poljoprivrednu industriju Velike Britanije i koja je prihvatila zadrugarstvo kao plan za podlogu budućeg робове лов uredjenja u Velikoj Britaniji.

60