Novi Pazar

su temelji novoj narodnoj vlasti. Ovi događaji su izazvali krupne posljedice. Italijanska koncepcija ..nczavisnc Cme Gore" naglo se istopila, a pocetkom oktobra 1941. godine došlo je do ukidanja ustaške vlasti na do tada zaposjednutom dijelu Sandžaka. 26 Oružane snage NDH će se zadržati u Sandžaku do 7. septembra 1941. godine. Nešto kasnije, 27. oktobra, potpisan je ugovor о razgraničenju izmedu Italije i NDH kojim se NDH i de jure odrekla svojih ambicija u Sandžaku, a sandžački Bošnjaci su morali shvatiti i prihvatiti da se u takvoj situaciji ne mogu prikljuciti Bosni i Hercegovini. 27 Glavni impuls politici KPJ u Sandžaku davalo je djelovanje najznacajnijeg sandžačkog partij skog rukovodioca Rifata Burdžovića Trše . Nj ego va uloga u julskom ustanku u Sandžaku je nezamjenljiva i neizmjerljiva. Na oblasnoj konferinciji KPJ za Sandžak 22. juna 1941, u Cadinju, kod Prijepolja, odluceno je da se preduzmu završne pripreme za predstojeći oružani ustanak. Već krajem juna i početkom jula sandžačke partijske organizacije bile su spremne za oružanu borbu. U to vrijeme, u Sandžaku su se nalazila, približno dva italijanska bataljona divizije „Mesina", dva njemačka bataljona 704. i 717. divizije, njemacke i italijanske komande mjesta, tajna policija, jače ustaške i domobranske snage, albanska žandarmerija, muslimanska milicija i bivši jugoslovenski žandarmi. U Sandžaku su prve ustaničke puške odjeknule već 14. jula 1941. godine kada su ustanici napali na italijansku karabinjersku i žandarmerijsku posadu u Mojkovcu. Osim Mojkovca, Sahovića i Brodareva, koji su übrzo oslobođeni, ustanici su 20. jula oslobodili i Bijelo Polje, u kojem je zarobljen italijanski gamizon sa 180 vojnika. 28 U Bijelom Polju su formirani komanda mjesta, narodna milicija i vojni komitet koji je obavljao dužnost prvog sreskog narodnooslobodilačkog odbora (N00) u Sandžaku. Zanimljivo je da je na konferenciji u Beranama 21. jula 1941. godine izabran prvi narodnosolobnodilacki odbor na tlu tadašnje Jugoslavije. Od gerilskih odreda i novih boraca koji su se pridružili ustanicima na podrucju Bjelopoljskog sreza, obrazovano je pet bataljona sa 2.500 boraca. Međutim, pošto direktive Pokrajinskog komitata KPJ za Cmu Goru, Boku i Sandžak i Oblasnog komitata za Sandžak о početku oružanog ustanka nisu stigle na vrijeme, u Pljevaljskom, Mileševskom, Novovaroškom i Deževskom srezu, u kojima je formirano 13 gerilskih odreda i grupa, dvije gerilske čete i jedan bataljon, oružane borbe su počele tek 20. jula - napadom naPljevlja i Potpeć. Ustanici su razoružali sve posade u karabinjerskim, žandarmerijskim i ustaškim stanicama u pljevaljskom i mileševskom srezu. U julu je stvorena slobodna teritorija između Lima i Tare, a od kraja jula do početka septembra između Lima i Uvea. Borbe su u julu i augustu zahvatile Bjelopoljski, Mileševski i Novovaroški srez, tj. Novu Varos, 4. septembra, u kojoj je slomljen otpor ustaških i domobranskih jedinica. Medutim,

26 Dr. Zoran Lakić, Partizanska autonomija Sandžaka, str.so

27 Dr. Rasim Hurem, Historijski pogled na vezanost Sandžaka s Bosnom i Hercegovinom, Dmštveni i državno-pravni kontinuitet Sandžaka, str. 109

28 Mirko Ćuković, Savjetovanje KPJ za Sandžak u Čadinju kod Prijepolja 22. juna 1941. godine, Simpozijuin seoski dani Sretena Vukosavljevića V, Prijepolje 1978, str. 255-265; Esad Rahić, 14. juli - dan ustanka u Sandžaku, Revija “Sandžak”, god. IV, br. 63-64, 01. jim 1995, str. 18-19

20

40/2017

Esad Rallie