Novi Pazar

ekonomskih, ni etničkih razloga". Edvard Kardelj, tada potpredsjednik NKOJ-a je podržao ovakvu njegovu ocjenu, kao i dobar dio prisutnih. ..Mcdutim. to sve nije pomoglo, pošto je predlog NKOJ-a bio ishićen kao čisto političko rešenje, koje je Predsedništvo AVNOJ-ausvojilo većinom glasova. I posle toga deo političih rukovodilaca Sandžaka smatrao je da je učinjena greška, pa su apstinirali od sprovođenja takve odluke. Prof. Sreten Vukosavljević, predsednik i Mirko Cuković, treći potpredsednik ZAVNO Sandžaka, odbili su da prisustvuju poslednjem zasedanju ZAVNO Sandžaka, održanom 29. marta 1945, u Novom Pazaru. Oni nisu ni potpisali ovaj dokumcnf. 6 Imalo je i indicija od ranije da će Sandžak biti u cjelini dio federalne Srbije. U vrijeme osnivanja partizanskih divizija, krajem 1942. godine, Vrhovni štab je tražio od Staba Treće sandžačke brigade da se izjasni u čiji sastav želi da uđe - u Prvu srpsku ili Drugu cmogorsku partizansku diviziju. U odgovoru rukovodstva Treće sandžačke brigade (Vladimira Kneževića Volođe i Rifata Burdžovića Trše) stajalo je: „Sa vojničke strane, nama je svejedno da li ćemo pripasti srpskoj ili cmogorskoj diviziji. Međutim, mislimo da je ovo donekle i političko pitanje Sandžaka. Političko utoliko što treba ocijeniti da li se Sandžak vise orijentirao prema Srbiji ili prema Cmoj Gori. Nama izgleda da je Sandžak vise naslonjen na Srbiju nego na Cmu Goru, pa utoliko bi ova veza imala traj nij i karakter, nama se čini da bi bilo prirodnij e da Sandžačka brigada uđe u sastav srbijanskih". 68 Zanimljiv je i jedan nedovoljno identificirani dokument sa stanovišta njegove autentičnosti i flmkcionalnosti, u kojem su putem grafičke skice prikazane buduće federalne jedinice u Jugoslaviji. U sastavu Srbije prikazan je Sandžak. Također u jednoj od verzija Nacrta Zakona о imenu države i državnom grbu Demokratske Federativne Jugoslavije, na spisku šest federalnih republika pominje se kao prva „Srbija, Vojvodina i Sandžak". 69 Na kraju debate je formirana posebna komisija u sastavu: Moša Pijade, Mile Peruničić i Rade Pribićević. Oni su dobili zadatak daobiđu Sandžak, dačujumišljenja građana i da na lieu mjesta provjere koliko je pokrenuta inicijativa prihvatljiva, i da nakon toga podnesu izvještaj. Međutim, ova komisija nije izvršila svoj zadatak, nemanijednog njenog izvještaja, niti je poznato da je dolazilau Sandžak. ш Odluka je očigledno donijeta na nekom zatvorenom sastanku, koji javnosti nije poznat. Zna se samo da je tom sastanku prisustvovao sekretar pokrajinskog komiteta KPJ za Cmu Goru i Boku Blažo Jovanovié, jer je on po povratku na Cetinje izjavio: „da se prema Sandžaku prihvataju granice iz 1913. godine. Kosmet

67 Slobodan Nešović, Stvaranje nove Jugoslavije 1941-1945, sir. 591

68 Hakija Avdić, Rifat Burdžović- život i djelo, Novi Pazar - Bijelo Polje 2003, str. 328; NOR i revolucija u Srbiji 1941-1945, Beograd 1972, str. 537

69 Zoran Lakić, Jugoslovnski federalizain - Ideje i stvamost, Marksistička misao, br. 1, Beograd 1988, str. 66-72

70 M. Memić, Zemaljsko antifašističko vijeće Sandžaka u funkciji reafinnacije Sandžaka i bošnjačkog nacionalnog bića, str. 205

32

40/2017

Esad Rallie