Ošišani jež

MALI ĐOKICA PIŠE JEŽU...

Dragi čika ježu Čika miša frontovac sreo čika jocu što ima sedamdeset pet godina a čika joca obuko kratki .kaput i mcto ruke na ieda pa se šeće i kaže bre nesreća jedna zbog ovo lepo vreme, ima skupo da platimo kad ostanemo bez voče i povrće a ima da povuče I šenicu pa kad uvati mraz i nastane glad ima svi d ispropadamo i nastavlja kako je kod njega u baštu cvetata šljiva a čika miša kaže šta kažeš cvetala šijiva, to nc vaija a čika Joca kaže ama je I govorim ja a niko ne veruje a čika miša kaže je I cela šljiva a on se malo trže nije neg tri cveta a čika miša kaže more joco nikako ne va/ja, to znali imaćeš ove godine tri ncsreče u kućl, idi pitaj koju očeš babu ii seljanku pa če ti isto reći šta znači kad cveta šl/iva usred zime a čika joca kaže zbogom jer nešto žurim pa se izgubi a čika miša priča sigurno tri noći posie ovog nije spavo al otada ne svaljuje krivicu na narodni front što je biaga zima. Čuo čika ćira s đerma da se pošumljava zvezdara pa kaže kom je ppppaio nappppamet, kad šuma pppporaste zakloniće sve zvezde, viš bre oće da nas izoluju od nebeski ssssvetovi. Čika đura dobio ličnu kartu pa kaže ama ovo mi se nikako ne dopada što uzimaju otisci od prstiju a njegova baba juca kaie bokte vido đuro pa svima su uzeil, njima misiiš stalo baš do tvojih šapn a I pre tri godine kad si mislio da si opasniji davo sl otiske pa ti ni prstić nije falio a čiča đura kaže jes aJ mi sad ispada sumnjivo jer me nešto svrbe jagodice. Čika bota čuo da je neko slušo radio pa je čuo da se ne akida emisija tfrancuska govorl jugosiavijU, to jest ukida se na srpskohrvatskom i slovenačkom jeziku jer su na tim jezicima sve rekii al će se od sad davati na francuskom jer je to bogatiji jezik a deda kaže al bi sad vredelo znati siivu pie mersl trebijen jer je tamo puščeno ziato u siobodnu prodaju a ovde ko da držiš žišku kad stisneš napoieona bonipartu. Tetka nada Jrontovka vratiia se iz novog sada pa priča kako se dižu cene, eto na primer ima jedan šofer iz nadanja matija saionski ai nije salonski čovek niti gaji prazna nadanja nego ode u turiju i od kafedžije sime poprigorine poprikupi mieko po jedanes dinara a sima zna se piaća i još manje i onda matija ponese uzgred mleko u novi sad I proda julčiki riger po petnes dinara a julčika prodaje po dvaes dinara a ima jednog pomoćnika koji prodaje po dvaes pet I kađ bi se našlo još pešes posrednika bilo bi mleko stotka ko ništa, a usput je čula kako je rumska piijarica emiiija nikolić prođavala projino brašno sa crvenom farbom i zejtinom pod firmom aleve pa• prike a ona se branl da njene mušterije vole što crveniju papriku pa je to radiia iz ijubavi prema potrošačima a tetka nada kaže krajnje je vreme da se strogo kažnjava ta Ijubav. Zdravo mnogo te pozdravlja tvoj

Kad se takmiče majstor Milorađ i majstor Desimir

Ovih dana završili su međusobno takmičenje Milorad Nikolić, krojač iz Zaječara, i Desimir iVEtić, kolar iz Niša. Takmičenje su sprovodili nad svojim učenicima vrlo istrajno i sistematskl Prvo je Milorad ovlastio ženu da šamara učenika i ona je na tom poslu postigla znatan broj poena. Međutim, Desi mir je pribjegao novtm formama i svoga učenika obarao na zemlju i udarao nogama. Milorad je, opet, upotrebljavao učenika prekovremeno na radu za druge poslove. Ali ni tu Desimir nije popustio. On je svoga zadržao po 12 sati na radu. Izgledalo je da su bodovi izjednačeni, ali je komisija ustanovila da Desimir svoga učenika nije uopšte pla-

čao, te je tako izišao kao pobjednik, za postignute uspjehe, narodne vlasti su ovog kolara nagradili sa 10.000 a šnajcu sa 6.000 dinara.

OVABJEŠTENJE

Pošto duvanska stanica u Gnjilanima nema još dovoljno transportnih sredstava, prostorija i vaga za prijem đuvana, to moli svoje proizvođače đa joj više ne dosađuju predajom duvana već da, brate, predaju na nekoj drugoj strani a ako su baš zapeli da nama predaju, onda neka dođu iduće gođine. Otkupna duvanska stanica, Srez gnjilanski.

Czmitc moje stvari i rezervišifc mi jcdJU) mjesto n kupeu.

POLJOPRIVREDA VAŽNO SAOPŠTENJE

Skreće se pažnja pojedinim mjesnim i sreskim narodnim odborima da se slučajno ne prevare i svoje traktore i poljoprivredne mašine oprave i dovedu u red prije proljeća i proIjećnog oranja., Ima još vremena. Zima tek što je na kraju. Budite spokojni i mlrni i ne dajte se zavarati nekakvim apelima, jer nam je iskustvo pokazalo da je mnogo bolje raditi navrat-nanos. Ako je neko već opravio svoje traktore i mašine, to je njegova lična stvar. Kad grane proljeće i kad sa svih strana navale s molbama za traktore i mašine, tek onda treba mimo i hladnokrvno zatražiti od nadležnih dijelove za opravku traktora i mašina. Na taj način stvoriće se vrlo zanimljiva živost, koja se neobično sviđa narodu. Ukoliko gdje i postoje ispravni traktori i mašine treba ih svakako iznijeti ispred garaža i skloništa, neka ih kiša dobro opere to je u interesu njihovog zdravlja i Ijepote. Za podrobnija obavještenja obratite se srezovima: bačkotopolskom, sremskomitrovačkom, bečejskom, kuiskom, zemunskom, odžačkom. Najbolja obavještenja đaje narodni odbor u Bačkoj Topoli, koji ni do danas nema tačnog pregleda mašina u svom srezu.

NEKO TAKO, A NEKO OVAKO...

Dcsadige svijetn sve iste cifre ispanjenog plana i postignutih nspjeha. Te; zasijano za 97%, te poorano 95V«, pa otfernpljeno 99%, poslije kontrahirano 94%. Tako rudl većina u ovoj zemlji, all ima i takvih primjera, koji pokaznjn da ijudi umiju 1 mogu dmkčije. Kao dobre ali retke uzore takvog rada vrijedl istaći kotare Novu Gradišku 1 Novsku, koji su u pogledu sjetve suncokreta uspjeli da zaključe od predviđenih količina 3.2% i 3'/«. Kao što se vidi ti kotari su odlučno stali na pnt dosadnim 1 jednoličnim 100% nspjesima na poljn izvršenja Plana ! postigli rezultate, kojima mora da se čndi i malo i veliko.

MEĐU VRAPCIMA

I mi znamo bo je davao direktive turskom konznln da organizuje teroriste™

PEDAGOŠKE MUKE UČITELJA LUKE

Ima u našem mjestu uča kojl voli da govori: ~Ja sam vam kao očni Ijekar. Svojim đačićima dajem naočare da gledaju na svijet, i moja je zasluga kako će ta djeca da progledaju. Covjek se starao da uvijek ra-

di po najboljim pedagoškim metodama. Stalno je ponavljao mališanima kako je čovjek postao od majmuna. Djeca su se smija-

la naglas, a on 3i je grdio: „maiimuni jednl!“ Naučna objašnjenja davao je i u borbi protiv praznovjerica. Učio je svoje đake da kiša postaje od vodene pare sakupljene u oblaciroa, ali je ipak sa njima išao u litije da se moli za kišu. Svoje male učenike upoznavao je sa značajem Petogodišnjeg plana. Tako je vrlo übjedIjivo istakao značaj šumarstva, govoreći da su šume korisne jer su se u njima ranije krili hajduci, a u prošlome ratu tamo su našli pribježišta i partizani, da nije bilo šume jasno je da ne bi bilo ni Narodno-ošlobodilačke borbe. U nastavi se široko kori stdo i raznim udžbenicima, kao na primjer, slovenačkom čitankom, koja smatra da je za Hrvatsku velika sreća što ima more, i crnogorskom, koja uči da „ličkJ kamen slabo rodi, te Ličani idu po svijetu za zaradom“. Istorija je našem uči naročito ležala na srcu. Bila mu }e interesantna sfcoro kao neki avanturistički roman. Koliko se puta kralj ženio, da li se svađao sa braćom i đljelio carstvo, da li je ratovao lli se prijateljio sa susjeđnim kraljem, đa li su ga otrovali ili je slučajno umro prirodnom smrću, sve bi on to lijepo ispripovijedao svojim đaciroa. Sta je bilo pak sa narodima koji su živjeli pod onim kraIjevima, nije ga interesovalo možda narodi za vrijeme kraljeva nisu ni postojali, jer čak ni u nekim učinim udžbenidma o njima ništa ne piše. Nova istoriska zbivanja takođe je tumačio naučno i sasvim je übjedljivo objasnio kako su Nijemci napali našu zemlju jeh nisu Imali dovoljno svoje zemlje za život, a u Africi su ratovali vjerovatno zbog toga što je kod njih prilično hladna klima, pa su išli da osvoje malo afričkog sunca i jugovine. U osnovne političke pojmove upućivao je svoje đake vrlo oštroumno. „Demokratija, to je zemlja bez !cralja“ iz ćega proističe da je i kraij bez zemlje demokrata. Tako se naš dobri uča mučio i svoje đake učio, a kad je u Beogradu održana konferendja za nastavu u osnovnim školama „očni Ijekar" se našao u čudu: ~Ti modemi pedagozi baš nemaju razumijevanja za nauku.“

Karakterističice

Ulazi djevojka kod majstor Sirae šustera i šapatom objašnjava šta hoće: Majstore, od antilopske kože, sa krep gumom. Antilop, krq> guma! Sta vi mislite, kao da je ovo mdmo doba! Nema kože, nema gume. Sve je racionirano, ne daju nama privatnima ništa. Još malo pa ću da zatvorlm radnju. Ali, majstore, pa prije nekoliko dana ste pravili mojoj drugarici! Nisam ja nikome ništa pravio. Nije to dozvoljeno. Sta teba da me proglase za špekulanta? Uostalom, ostavite adresu i dođite kroz dva-tri dana. I djevojka dolazi kroz dva-tri dana. Jos nlšta, gospođlce, nisam skupio podatke. Podatke? A ja sam mislila đa vi skupljate materijal. A kakve podatke? Podatke! Pa moram valjda da znam kome ipravim cipele. Neću kome bilo. Treba mi vaša karakterističica. Ne brinite. Radim u Frontu ulice, bila sam na Pruzi... Dođite kroz dva-tri đana. Ona opet dolazi kroz dva-lri dana i dobija odgovor: Žao mi je, drugarice, nema materijala. Uostalom, ne bavim se ja takvim stvarima. Dolazi druga djevojka, šapuće, šuška: 5... š.... š..,. ššš... cipele... ššš... š.. š.. krep guma... Zabranjeno... noma maten'jala... vidjećemo... dođite kroz

dva-tri dana... gđje stanujete?... Kroz tri dana.

Pričekajte još malo, nisam đobio potpunu karakterističicu o vama. Karakterističicu? Tata mi je industrijalac, žrtva nacionalizacije. Hm! Hm! A vi? Da li ste bili na Prurd? Ju, šta vi mislite o menl? Na konferencije ne idete? Taman posla. Šta imate još da kažete o sebi? Pogledajte ~Najlon“ čarape od tetke iz Amerike, evo zlatan krstić, evo u tašni engleskl časoMolim, je li dovoljno? Dovoljno! Dajte nogu!

31 JANUAR 1948

3