Ošišani jež

Čovjek se uči dok je živ

IZ DAVNOG DOBA - PRIJE DESET GODINA

„Jež“ čita „Ošišanog ježa" -

АКО se prelista 192 broj ~Ježa“, od 3 septembra 1938 godlne, može se naslutiti šta se sve dešavalo u davno doba prije deset Ijeta. Izgleda da su seljaci živjeli u veiikom blagostanju, jer Kadojica Cvorič-Seret kaže svojoj ženi Ilinki: „Kog ću đavola u selu, kad je šenicu pobro gosin Cvetko, i kad su zelenaši uzeli šljivu na zeleno, a kukuniz pobrao grad. Kruševački špekulant Boško Vldaković i Dragutin Begenišić bavill su se sintetičkom, ili sitnotucajućom prolzvodnjom. Kad se u drugim zemIjama može da pravi od kopriva maslo, od masla i mlijeka vuna, od drveta benzin, od butera čelik, zašto oni da ne ргаve od strugotina 1 leblebije prvoklasnu brazilijansku kafu, od istucane cigle leskovačku alevu papriku, od kafesca čokoladu, a od ugljena biber? Svjetska sibaacija bila je u znaku Braninog epigrama: „Pimo vestl ovih dana, al’ nijedna pouzdana, jer sve što se danas čuje, to se sutra demantuje.“ Bile su aktuelne poslovice: „Kad se dvojica svađaju, ostaH prodaju oružje. Ko drugom iamu kopa, taj ne kopa rov za bitku. Ako zmiji ne stučeš glavu, oživjeće. Ko prođe kroz slto i rešeto, taj Je mek kao kamen. Iz gorkih ruku nije voće slatko.“ U to vrijeme govorkalo se uveUko o ratu, pa je postojala i ova lilozofija; „Mir je, po mome mlšljenju, ono što prethodi ratu.“ U finansiskim krugovima se izjavljivalo da ne vjeruju u opasnost rata.

Е, —■ kaže prijatelj prljatelju njima možeš vjerovati više nego svim svjetskim diplomatama. I o raj-Americl ima pjesmica pod aaslovom „Cika iz Amerike“ 1938 godine; „Drug nam nešto kis‘o vell: „Braćo draga, juče mi je pis'o ujak iz Cikaga. Pa šta piše? Kaži! Salje 1‘ masnih para? Ne, već pismom traži hitno sto dolara.“ „Ošišani jež“ zvao je Jugoslaviju Meksikom i donosi slijedeću vijest iz Meksiko-Sitija: „Jedan turista posjetio Meksiko i naivno zapitao: Kome pripadaju ovi rudnici? Britandma i Amerikancima odgovoreno mu je. Kome pripadaju železnice? Britancima i Amerikancima. A zemlja? Britancima, Amerikancima i Spancima. A tekstilne fabrike? Spancima i Francuzima. A metalna Industrija? Nemdma. A banke? Amerikandma, Britancima, Francuzima, Nemcima i Spanclma. Pa šta, dođavola, rade Meksikanci? E, oni stoje po ćoškovima i viću: „Viva Meksiko!“ U to doba vodila se politika zaštite sitnih ulagača. Zašto ovaj čovjek čašćava, a đoblo je samo ulog?“ iščuđava se neko. Da, ali ne na Klaenoj lutriji, nego iz barike koja je pod zaštitom. To je bila premija nad ргеmijom. Gdje je sreća -tu je i nesreća

Т. ća što nisam ptica, inače bi te koštalo 500 dinara!

Zašto? - Zato!

Ш Zašto je šef stanice u Buđanovcima proglašen za velikog Ijubitelja dekadnog sistema? □ Zato što nikad „nema sitno“, i putnicima' za kartu od 9 dinara sistematski uzima cijelu deseticu. ■ Zašto u seljačkoj radnoj zadruzi „Jedinstvo" u Kačarevu već tri godine leži neiskorišćeno ргеко 2.000 kola stajskog đubreta? □ Zato što stajsko đubre, kao što mu i samo ime kaže, treba da leži u stajama, a ne da se razbacuje po poljima. ■ Zašto veliki broj Ijudi koji je išao na odmor preko ~Putnika“ nije dobio potreban smještai, nego se vraćao ili lutao do drugog mjesta? □ Zato što ~Putn: k “ i n !, e preduzcće za sm'eštaj, već za L romet putnika i turista.

Nek ide radnja

U arhivama, 1 tu i tamo, radi se punom parom: treba ekspedovati poštu. „Вг. 1470/48 MNO Svrljig Niški“... „Вг. 1470/48 MNO SvrIjig Niški“ hitno piše službenik prvi, drugi, dvanaesti put, na dvanaest koverata, svuda udara pečat „Građevinsko ргеduzeče „Slavija" Beograd", lijepi marke i trči na poštu. A ~Kooperativa“ u Bačkom Petrovcu ima u arhivi 1 pisaću mašinu. Ona veze; „Sreski savez zemljoradničkih zadruga Kosjerić“ ... „Sreski savez zemljoradničkih zadruga Kosjerić“ na desetak koverata. Lijepe se marke i trči se na poštu. Tamo trče 1 službenik GNO-a Smederevo, sa 17 koverata na kojima piše od riječi do riječi isto „Okružni sud za okrug beogradski Beograd", i službenik Okružnog suda za okrug beogradski, sa 12 koverata na kojima je lijepo nacifrana adresa ~GNO za matičara Smederevo“. A to trčanje nije zabadava. Eto posla i za fabrike koverata, i za pošte, i za arhive. A ~posao“ bi se brzo reducirao kad bi troškovi udarili ove ekspeditore po džepu.

КАКО S Е DIJELIO ТЕКS ТI L

CRESKOM zadružnom savezu u Pljevljima nikako da stigne naručeni tekstil. A Neđeljko Ivič, zadužen po tom sektoru, skoknuo do Nikšića da vidi gdje je zapelo. Stvorio se on, dakle, kod dlrektora tamošnjeg stovgrišta tekstilne industrije, pa će iznebuha:

Ја dođoh po robu za PljevIje. E, bratac, bilo, bilo, pa nestalo. Kako; nestalo? Sto ne dađoste i nama po porudžbini? Ama, batali porudžbine. Ja dljelim kako ja hoću! A Zagorka Janićijević, koja se tu našla, pogledala ga šeretski i dodala; Ko prije djevojcl, tome I djevojka. I Neđeljko se vratio kao ргоpali prosac. Falila mu je, izgleda, sablja dimiskija marke „Planska raspodjela". Ali, valjda će 1 ona iskrsnuti odnekud, i presjeći sve te nabavno-prodajne zavrzlame. Kad negdje zapne...

KRATAK IZVJEŠTAJ SA PREHRAMBENOG FRONTA

Dnevna zapovijest ministra trgovine javlja da sva preduzeća l nadleštva vode borbu za poboljšanje ishrane izvršilaca plana, Predviđenim osnlvanjem menzl biće oslobođene hiljade i hiljade domaćica zarobljenlh u kujnama. Istovremeno biće ugroženi rukovodiocl preduzeća kojima je ishrana radnika posljednja rupa na svirali.

Nerazumljivo

Ја vam se čudim, prijo, što se mučite. Sto ih ne date da vam se izlcgu u zadružnom inkubatoru?

Razlika

Nemoj, čiko, da lomiš granje. Nije to više opštinsko nego komunalno.

SENTIMENTALNI DISTRIBUTERI

Namještenici službe rađnićkog snabdijevanja u Bosanskom Вгоdu veoma su sentimentalne prirode i ne mogu da gledaju kako se stoka kolje u njihovom gradu, već je šalju na klanlcu u Doboj, a meso se željeznicom pažljivo i polako vraća u Brod. Prilikom ove šetnje meso se vrlo lijepo „ukrti", pa mu vjerovatno zbog toga 1 cijena znatno skoči. Međutim, ovi listributeri nisu naišli na razumijevame kod potrošača, pošto ovi nemaju sentimentalne stomake ni džepove, pa ne vole da jedu ~krto“ meso, nl da trpe elastično povećavanje transportnih troškova.

MIJEŠALICA NA PLAŽI

Pomorsko građevinsko preduzeće iz Splita pokazuje naročitu brigu prema svojim mašinama. U tome je otišlo tako daleko da je jednoj mašini miješalici dodijelilo višemjesečni odmor i kupanje u morskim talasima. Miješalica već nekoliko mjeseca uživa blagodeti ovog odmora i bezbrižno Iješkari na morskoj obali ispod tvrđave u Hercegnovom. Prijatni talasi i svjež morski vazduh dosta su joj izmijenili sp.ljašnost, ali još uvijek se vidi da je to mašina miješalica, Sto se toga tiče, uprava preduzeća može da bude bez brige.

PRED OPŠTU SANDALIZACIJU

Obučarska zadruga u Zaječaru dobila je marta i juna mjeseca 1948 godine naloge da izradi 70 pari ženskih i 110 muških sandala za Ijetnu sezonu 1949 gcdine. U nalozima, istina nije direktno navedeno da će korisnici ovih sandala biti određeni kroz petnaestak mjeseca, ali tako ispada, јег vrijedni zaječarski majstori zalud šalju izvještaj o sandalama Glavnom savezu zanatskih zadruga u Beogradu. Valjda se neki službenik ukoliko čita te izvještaje, pravi gluv kako bi idućeg Ijeta шоgao da izvrši sandalizaciju svih nogu.

4 SEPTEMBAR