Ošišani jež

Carstvo z a rode

Da шјс zime, nikađ ne bih ostavila Svetozarevo. Divno je tn za život, čak ti nl dimnlčar ne smeta.

DA JE JUČE UMRO

Гч OSADILO djeci radnica fabrike »Proleter« u Zarkovu da, i pored odluke o osnivanju jasala po svim većim preduzećima i fabrikama, sjede skoro cio dan sama- Dosadilo im da padaju s kreveta, sapliću o stolice. .1 jednog jutra riješe se da tajno određe delegaciju koja će otići do sekretara podružnice u fabriku. Nekako se riješilo i pitanje delegacije i ona krene put fabrike. Bilo je tu, naravno, lijevih cipelica na desnoj nozi, izvrnutih čorapa i na leđima zakopčanih koputa, ali je delegacija i uprkos svih tehničkih teškoća stigla na mjesto opredjeIjenja. Prvo razočarenje. Nema pretsjednika- Delegacija, čvrsta u svojoj odluci, krene pravo sekretaru i zatekne ga zamišljenog nad nekim aktomSekretar se trgne; Sta je to, djeco? Da se niste izgubili? Ne, druže sekretaru- Baš tebe tražimo. Znaš, htjeli bismo da te pitamo kad ćemo dobiti jasle kao i druga djeca- Naše mame rade u ovoj fabrici, a nas nema ko da čuva

Jasle u našoj fabrici ?I zgrane se sekretar. Ja o tome ništa ne znam. Sada se delegacija zgranula- Najpribraniji mališan izvadi ispod kaputića isječke iz novina i tutnu ih pod nos sekretaru. Na njima naslovi: »Uredba o osnivanju dječjih jasala«, »Veliki broj fabrika i preduzeća u zemlji osnovao je dječje jasle«, itdCita zoprepašćeni sekretar članke i uredbe, gleda čas u djecu čas u novine i najzad izusti: Baš vom hvala, djeco- Ja dosada nisam znao za tu uredbuDa sam nešto juče umro-.* Delegacija je napustila sekretara da bi mu dala vremena da se pribere. Sad vjerova+no obilazi i Dstale fabrike i preduzeća gdje još nije umro sekretar ne saznavši za uredbu. Ć- K.

IZA BOŽIJIH LEĐA

Na hiruškom odjeJjenpj jedne beogrodske bolnice leže u bolesničkoj sobi njih trojico- U jednom uglu je postariji knjigovođa. Gnjavi ga jedan bubreg godinama, a i u kancelariji pritisli sve s nekim završnim računima- Sada se jednostavno oslobodio bubrega, a privremefio i računa. On leži na leđima i bulji u tavanicuS druge strane leži mlad Ijekar, počesto stenje i huče, a u krevetu do njegovog neki delija, koji pokašto sažaljivo pogleda na doktora. Obojica su juče operisani od slijepog crijevaU sobu uđe dežuml Ijekar. Kako je, drugovi? pita srdačno— Jaoj! orostenja Ijekar-bolesnik. VaJ slučaj je vrlo čudon, koJega obrati mu se dežumi— OperisaJi smo vas potpuno zdravog. Prosto je nevjerovatno da ste se žaJili na bolove. Za val slučaj se zainteresovoo Čok i profesor. A nako vi? okrete se deliji. Dobro, doktore. Vi ste junak! Sila ste! A stlgli ste iz tog vašeg Zaleđina u posljednji čos. Nama je dodijeJfen jedon Ijekor i čekamo ga već dva mjeseco- Sve smo mislili: sad će, sad će, oli njega nema. i Dežurni se nosmiješi i iziđe. Ali delija koo da је našao zgodnu | temu, pa razveze: Nikako ne mogu da se naeudim zašto toj doktor neće da nom dođe- Kažu da je rekao koko neće o polanku. »Pustinja« —. kaže »von pruge... iza božjih ieđoc. Ono jest da se zove Zaleđin, aK nije ni tako doleko. Knjigovođa $e jovi iz svog кгеveto: Znam, ja som bio jedonput u tom vašem Zaieđinu- Malo mjestance, to je tačno, oii vaša zadruga ima dobro uređeno knjigovodstvo- Meni se uopšte sviđa, oli Sta ćete kad ja nisam doktorl Ali, tek sada da viditel Pođigli smo novu školu, pa novu boinicu, pa ta zadruga... Pa one prirodne Ijepote i čist vazduh. A, eto, nisam znao da smo i to knjigovodstvo lijepo uredilil Pa i da nije sve to tako mirno konstatuje knjigovođa opet treba bolnici i narodu Ijekara- Naš je to narodl Tako je! veselo prihvata delija. Cim iziđem iz bolnice, 1

odmah ću da idem da potražirr tog našeg doktora- Kazaću mu »E, moj doktore, kakav si ti čo vjek?.- Ti se tu premišljaš sto go dina, a narod te dolje čeka-« Bolesnid se ućutaše- Mladi Ijekar leži mimo u svom krevetu i

više ne stenje- Zažmirio je i sluša šta ova dvojica govore- Tako ostadoše dok ne naiđe Ijekarska posjeta. Sef Ijekara opipa puls deliji. Dobro је! kaže šef. Мога da bude dobro, osmrješi se delijo I ја se dobro osjećom, obrah' se mladi bolesni Ijekar šefu. • Pretpostavljam, veli šef šapatom. Operisali ste zdravo slijepo crijevo samo da ne biste išli u Zaleđin... Poslije ćete, možda, i krajnikel Mlodi Ijekor pocrveni do ušiju. I nehotice baci pogled na deliju, bojeći $e da nije čuo ovu primjedbu. Kad je posjeta prošla delija opet uze riječ; Mogao bih da ga propisno izgrdim, oli lijepo ću ja s njim.

Pitaću ga; »Zašto ti, bratac, nećeš u Zaleđin?« Znaš šta, javi se i doktor iz svog kreveta nemoj da

ga uopšte tražiš. 80, ja ću da idem mjesto njega. Samo da mi je da me prođe ova prokleta operacija... Lj. P.

G REŠKA

Skupili se učenici pred čas geografije, pa gledaju u kartu i disku. tuju- Najednom upade Jovica. Drugovi, veli Ofl ovo mora da je neka greška! Kakva greška pitaju pioniri. Pa, pazite somo kako su zalijepili Pančevo uz sam Beograd nastavi Jovica. A vidite, molim vas lijepo, gdje su čak gurnuli Novi Sad! Eto, na primjer, ja se svaki dan vozim željeznicom, i do Novog Sada putujem dva i po sata- Do Pančeva isto toliko.

Pa greška je u tome što voz koji ide za Pančevo stalno zakašnjava, a пе do geografske karte! Razumiješ li? upita Perica. Razumijem, reče Jovica, pravdajući se, ali znači da ipaß postoji neka greška-..

§to ne bacHe ovo đubre? • Pa šta bi smo onda izvezli kao »pomoć za obnovu Evrope«*

ZALOGA PRIJATELJSTVA

Američki bankari pregovaraju sa pretstavnic'ma zemalja koje pretenduju da uđu u Organizadju ujedinjenih nacija.

—•_ Vi nama ulaznicu za vašu zemljui rudnlke, a mi vama ulaznlcu za OUN. рд smo kvit!

ČIST POSAO

Poznati italijanski publicista Skatolini, sprema se da izdaknjigu o prljavim, špekulantskim poslovlma Vitakana.

Kakav prljav posao kad je ovo čisto zlato! Gledaj kako se sija!

Pozorišni bioskop

Kinematograf na Senjaku dobija sada filmove koji se često kidaju.

Sta vam se ovo svakl čas kida? Nemojte da se bunite. Tako je i п pozorištu.

KAKO DA SE ČOVJEK OSLOBODI ROBOVANJA MAŠINI

SOFERSKI SAVJETI LJUBITELJ I*MA PRINUDNOG RADA

Vozila ostavljati napolju na kiši i nevremenu, a u garaži čuvati so i druge artikle. Kad na kolima istruli drvenorija i zarđaju gvozde. ni dijelovi, nopraviti dobar pazar prodajom za staro gvožđe. Trgovačko preduzeće »Pocerina«, Šabac. U toku osam mjeseci podmazivati i prati kola svega četiri do pet puta, po mogućstvu još i maпје. Kad se lageri zoribaju, postaviti volovsku zapregu i zopjevati: »Hajd Lano, hajd laganol« Krznarska industrija, Inaija-

OBAVJEŠTENJE TURISTIMA I NAMJERNICIMA

Skreće se pažnja noprednim drogovima da se pri putovanju u SvrIjig, ako otsjeanu u tomošnjem ге. storanu koji izdaje jednu sobu za prenoćište, pridržavaju sljedećeg: Ujutru radi umivanja preporučl|ivo je trknuti u cfvorište na pumpu i obaviti ovu higijensku mjeru. U sobi postoji umivaonik, ali on služi za dekorociju- Ni u kom slučaju ne zahtijevati od poslovođe da vam se donese voda u sobu. Ko se pak ne pridržava ovog savjeta, poslovođa će biti primoran da mu na ovoj »eksploatatorski« gest odgovori: Dokle ta gospoštinal

ZAPOVIJESTI OVOZEMALJSKE

„Ljubi bližnjega svoga...” božja je zapovijest za koju znaju i u franjevačkom manastiru u Varaždinu. Međutim, riječi ovog zakona su ostale potpuno nerazumljive gvarđijanu Fakundu Fridrihu, koji je držao kao čistačlcu Mariju Kapitarić sa platom od 300 đinara mjesečno i uz to socljalno neosiguranu. Pošto je naknadno morao da bude veoma darežljiv gvardijan je izjavio da će übuduće pcštovati i ovozemaljske i onozemaljske zapovijesti.

REŠETANJE

Ahmet Demirović, iz Presla, —■ srez Stavnički, primio je izvjesnu količinu lima za potrebe Zemljora-dtničke zadruge. Da lim ne bi zarđao Demirović je, ne obavještavajući zadrugu, pravio rešeta za čišćenje ječma i prodavoo ih po 300 dmara, iako je njihova stvarna vrijednost 50—60 dinaraRešeta su čistila ječam, afi ovu špekulaciju nikako nisu mogla da prosiju, pa je tako neprosijana došla u ruke norodne vtasti-

PRVENSTVO

„Berberi su prvl Ijudi, to je stara stvar...” pjeva se sada u selu Jovcu, zato što je seoska ambulanta izdata jednom berberlnu. Ko te pita za liječenje! Glavno je da čovjek ima gđje da se ošiša i obrije.

4 DECEMBAR 1948

3