Pravo i privreda

u novcu. Ali otpremnina je isto predviđena članom 28. stav 1. tačka 2. predišćenog teksta Opšteg kolektivnog ugovora te se iznosi zaključak đa se, na osnovu člana 2. stav 2. Uredbe o visini i načinu pladanja poreza i dlana 16. Uredbe o visini zarada, na otpremnina u visini šestostruke garantovane zarade (120 dinara) ne obradunavaju porezi i doprinosi. Zaposleni, takođe, imaju pravo na još neke dođatke i naknade, koji im se ispladuju u skladu sa posebnim, odnosno pojedinačnim kolektivnim ugovorima. Ova primanja se, medutim, u celini oporezuju, i na njih se pladaju doprinos za socijalno osiguranje. Primera radi, to mogu bid slededa primanja: upotreba službenog automobila u privatne svrhe, jubilarne nagrade po osnovu rada u preduzeću, besplatan avionski ili železnički prevoz, letovanje u odmaralištima firme po privilegovanim cenama, odobravanje beneficiranog stambenog kredita, pladanje računa za telefon ili struju, odnosno stanarine, naknada za nabavku lekova za određene bolesti, soliđama pomod zaposlenom u slučaju duže bolesti, odnosno zdravstvene rehabilitacije, davanje novogodišnjih paketića i poklon čestitki za osmi mart i dr. U savremenim zemljama-dlanicama OECD, najveći broj dodatnih primanja povrgnut je oporezivanju, i to kao deo zarade od rada. Jedino su Australija i Novi Zeland uvele poseban porez na fringe benefits. Mišljenja smo da se isplatom fringe benefits, doista, može obezbediti veda elastidnost u strukturi plata, i poslodavac njihovom isplatom đobija mogudnost da snizi troškove rada. U finansijskoj literaturi su često prisutna mišljenja da dodatna primanja znade vedu motivaciju za zaposlene, što podiže produktivnost na viSi nivo. Na ovaj nadin, po mišijenju velikog broj autora, zaposleno lice uspostavlja tešnju vezu sa kompanijom. 2 Najzad, sasvim je odigledno da đodatna primanja uvedavaju ekonomsku snagu zaposlenog lica te je, stoga, u potpunosti opravdano da se takva primanja obuhvate poreskom osnovicom. 3 Sa druge strane, dinjenica je da, pogotovo za neke vrste fringe benefits, nije ni malo jednostavno utvrditi njihovu pravu vrednost. U poreskoj teoriji se navode razliditi metodi obraduna njihove vrednosti ali je, medu njima, svakako najprihvatljiviji i najpouzdaniji metod tržišne vrednosti, kada se vrednost dodatnog primanja odreduje na osnovu cene koja za tu vrstu primanja važi na tržištu.' 1 Pored ove metode, u teoriji se navode i metod poslodavdevih

PRIVREDNI SAVETNIK, 6/1994. str. 15-16. 1 ’The Texation of Fringe Benefits", OECD, 1988, str. 23-27; "Tax Reform in OECD Countries" by the Fiscal Affairs Secretariat, Economies in Transition: The Role of Tax Reform in Central and Eastern European Economies, OECD, 1991, str. 21 Sijbren Cnossen - Ken Messere, "Personal Income Tax Reforms in OECD Member Countries", u: "The Personal Income Tax (Phoenix from the Ashes?)", ed. by S. Cnossen - R.M. Bird, North-Holland, 1990, str. 24-25; "European Tax Handbook", International Bureau of Fiscal Documentation, Amsterdam 1992. 2 Upored.: S.Cnossen - KMessere, "Income Tax Reform in OECD Member countries" BULLETIN FOR INTERNATIONAL FISCAL DOCUMENTATION, 44, 10/1990, str. 465-467; J.P. Owens "The Taxation of Fringe Benefits", INTERT X, Kluwer, 3/1988, str. 69-70. 3 Vid. opžimije: D.Williams, 'Tax Systems in Central and Eastern European Economies and Recent Reform Initiatives", Economies in Transition: The Role of Tax Reform in Central and Eastern European Economies, OECD, Paris 1991, str. 4; Charles T. Clotfelter, "Equity, Efficiency and the Tax Treatment of In-Kind Compensation”, NATIONAL TAX JOURNAL 23, 1/1979, str. 52. 4 'The Taxation of Fringe Benefits", OECD, 1988, str. 10; Avery Katz - Gregory Mankiw "How Should Fringe Benefits Be Taxed’", NATIONAL TAX JOURNAL, 38, 1/1985, str. 37-38.

325

OPOREZIVANJE ZARADA U NOVOM PORESKOM SISTEMU SRBDE I PREDUZETNIKA