Ritam

како bi rekli rezoneri lišeni emocija, Mr. Spock ili Data u drugoj generaciji. NAUKA, UMETNOST I KULT Vera u budućnost zasnovana na nauci prenula je i socijalno tradicionalno manje zainteresovane Ijude, takozvanu tehničku inteligenciju. Posle dve godine prikazivanja, od 1966-68, "Star Trek" je počeo da se reprizira. To je bio presedan u razvoju TV-a i jasan znak da "Enterprise" i njegovi junaci dobijaju kultni status. Da bude zanimijivije, izvomo ludilo za svim onim što taj svet predstavlja inidrano je u Evropi. Sinhronizovanje glasova glumaca, što se u nonnalnim okolnostima najčešće smatra za zločin, a vrlo često povrh svega i loše uradi, ovde je doprinelo efektu oneobičavanja. Kada se naprvoj Konvenciji, godišnjem sastanku trekkija u Njujorku 1972. umesto očekivanih nekoliko stotina okupilo više hiljada Ijudi, postalo je jasno da se nešto čudno dešava. Populamosti serije, a zatim i ostalih proizvoda za razne medije, doprinela je i usporena euforija istraživanja svemira. Pošto su uvideli đa se posle male šetnje po Mesecu stvari neće odvijatipredvidjenom spektakulamošću, kosmogoni su se okrenuli fiktivnom svetu. 1976. NASAje bila suočena sa ргеко 400 hiljada potpisa koji su tražili da se prvi space shuttle zove "Enterprise". U medjuvremenu se idolopoklonstvo razvilo do neslućenih razmera. Danas se na godišnjim konvencijama u Americi okuplja i po četrdesetak hiljada članova "Star Trek" klubova. Na nastupima i predavanjima glumci, pogotovu oni iz originalne serije, dobijaju i po 100.000 dolara za veče, a u proseku đrže sastanke sa obožavaocima gotovo jednom nedeljno. Neki od njih, zašto i to ne reći, bili bi i danas potpuno anonimni da nije "Staza". Imena kao De Forest Kelley, James Doohan, Ш Walter Koenig verovatno ne bi postojala na spiskovima dobro plaćenih glumaca đa nije jedinog velikog poduhvata (enterprisea), čiji su imali čast đa budu deo. Knjiga Williama Shatnera memoarskog tipa, nešto izmedju priče o njemu kao glumcu, "Zvezdanim stazama" i tome kako su one snimane, puna dva meseca bila je na vrhu bestseller liste uticajnog "The New York Times". Samo u ovom času, i samo na jednoj od velikih američkih kompjuterskih mreža, može se kao besplatan software dobiti 190 igara vezanih na ovaj ili onaj način za "Star Trek", i to samo za "Macintosh" kompjutere! Klubovi trekkija ne bave se samo naklapanjima na temu pojedinih epizoda ili skupljanjem relikvija (Spockova šoljica za kafu košta 27 nemačkih maraka, a fejzer oko 80 maraka), improvizovanjera situacija i rešavanjem imaginarnih proble-

ma po ugledu na svoje junake. Ovo se sve radi uživo, na sastancima, ilipreko elektronske pošte. POSLEDICE Neki od učesnika u prvoj seriji i sami su se kasnije pojavili kao autori. Pored Gena Roddenberrvja, koji je umro pre četiri godine, tu treba uračunati i Williama Shatnera i Leonarda Nimoya, dva glavna glumca. Nimoy je sam režirao dva filma (treći, "The Search for Spock", 1984. i četvrti, "Voyage Home", zabavnu epizodu koja se dešava na Zemlji potkraj 20. veka, 1986.), Shattner je režirao naredni, peti ("Final Frontier", 1989.), napisao jednu knjigu dnevnika i spomenute memoare, dao gomilu intervjua i verovatno došao do stadijuma da ni njemu samom nije više jasno da li je on u stvamosti kapetan Kirk ili William Shatner, i u kom svetu živi. Ove godine (23. januara) počela je da se emituje i četvrta serija - 'Voyager". Istorija se time još jednomobmula. Ako je "Enterprise" ime koje je iz fikdje prešlo u stvamost, ovo je odgovor. Nije slučajno četvrti nastavak mita uzeo ime sonde koja je pre đvadeset godina odaslala razumnim dvilizadjamapozdrave sa naše planete, i to izmedju ostalih i giasom tadašnjeg generalnog sekretara UN, Kurta Waldheima. "Star Тгек" uspeo je ne samo da postanejedan odnajuspešnijih proizvoda koje je televizija ikađa iznedrila, več i da ukine granicu izmedju naučne fantastike i objektivne stvamosti. Onoga trenutka kada je izašao tehnički opis "Enterprisea" postavilo se pi tanje da li je taj brod moguć samo u izmaštanom budućem svetu, ili je ш deo naše dvilizadje u najbukvaiiijem smislutered Svet koji nam Roddenberry i njegovi saradnid već 29 godina nude sa toliko sledbenika od fikcije prešao je u domen kulta, a kult je blizak religiji. Ljudi koji veruju u konačni trijumf nauke time su dobili svoju religiju. Oni ne gledaju "Staze", oni veruju u njih. Pitanje kvaliteta pojedine epizode ili pojedine serije ili pojedinog filma od sekundamog je značaja. Bitno je samo da je postavljen egzaktni i precizni cilj do kojeg se može doći, svet zasnovan na progresu, sa razumevanjem za druge i njihove probleme, homogeni unitami univerzum. Veličina "Zvezdanih staza" je u tome što nemaju kraja, ali u sebi stalno nose potrebnu veđrinu hepienda. William Shatner, koji ni ne skriva podvojenost svoje ličnosti izmedju glumca i kapetana, u jednom nedavnom intervjuu sublimisao je credo autora celog projekta, rekavši: "Verujem đa smo sa "Zvezdanim stazama" stvorili moderni mit za vreme koje više nema đruge mitove".

Vladislav Mijić

61