RTV Teorija i praksa

DEFORMISANA INFORMACIJA laformacijom kao oblikom simboličke interpretacije događaja ili činjenica iz konteksta društvenog zbivanja, objektiviziraju se novostečena saznanja o svetu koji nas okružuje. Otuda, između simboličko-značenjske interpretacije jeđnog događaja i samog zbivanja uzetog u njegovom faktografsko-činjeničkom izrazu u slučaju verodostojne informacije postoji jedna stvarna i objektivno zasnovana veza; ukoliko se pak u okviru tog odnosa poremete objektivno uslovljene veze između informativnog sadržaja i njegove stvarne, činjeničke podloge, može se govoriti o neobjektivnoj, deformisanoj informaciji, a da pri tome još uvek nije reč o lažnoj informaciji. Teorija informacija je konstatovala neke izvore neobjektivnosti tj. deformisanosti informacija, i mi ćemo ih pomenuti; do deformisanosti informacija dolazi, рге svega (1) usled intelektualne nemoći onoga ko oblikuje informaciju da misaono logički a onda i simboličko-značenjski obujmi sve aspekte jeđnog društvenog zbivanja koje je predmet te interpretacije, a zatim (2) i usled namere komunikatora da narušavanjem odnosa između misaono logičke, odnosno simboličko-značenske eksplikacije samog zbivanja i njegove strukture, obezbedi unapred planirane efekte informacije. Ovaj đrugi izvor neobjektivnosti najčešće leži u socijalnoj motivisanosti komunikatora da obrazuje đeformisanu informaciju iz trenutnih ili trajnih sociajlno-političkih potreba. Deformisanost informacije se obezbeđuje manipulativnim operacijama u procesu organizovanja strukture informativnog sadržaja i to na taj način što se u postupku interpretacije zbivanja neki njegovi aspekti amputiraju a drugi opet tendenciozno prenaglašavaju. Ta operacija

»preudešavanja« strukture jednog zbivanja mogla bi se označiti aktom vrednosnog (odnosno tendencioznog) oplođavanja informativnog sadržaja. Cilj je da se tako oblikovanom informacijom obezbedi upanred očekivano ponašanje onih kojima je informacija namenjena. Osim toga, informativni sadržaj se može deformisati i u procesu njegovog transponovanja od izvora do recipijenata i to usled smetnji najrazličitije vrste, te smetnje obično označavamo skupnim terminom kodni šum. Ta vrsta smetnji najčešće je u vezi sa tehničkim funkcionisanjem kanala kojima se prenose informativni sadržaji posredstvom odgovarajućih kodnih sistema. Te smetnje se javljaju kao tehnički defekt medijuma čijim posredstvom komuniciramo, žatim usled atmosferskih uticaja, buke, jezičkih smetnji: izgovor uz nepravilan naglasak čime se menja značenje simbola itd. Deformisanje informacija iz socijalnih razloga postiže se u principu pri obrazovanju informacije o đatom socijalnom zbivanju. Cilj je đa se već u samom aktu organizacije informativnog sadržaja obezbedi iđeološko-političko shvatanje određenog događaja ođ strane recipijenata. Do deformisaonsti informacije može đoći i na nivou njene recepcije tj. onda kada se iz sasvim određenih interesa informacije daje drugo značenje od onoga koje ona tj. događaj stvarno ima. Pod uticajem selekcionih procesa primaoci informacije često u toku interpersonalne razmene poruka »deformišu« informativni sadržaj s ciljem da se odupru tenđenciji imanentnoj informaciji koja inače može biti čisto faktografsko tumačenje događaja. Ali, do deformisanosti informacija u tom slučaju tj. pri

90