RTV Teorija i praksa

-Beograd. Na čelu ove redakcije još uvek se nalazio Josip Kalčić, sve do 1962. kada ga na tom poslu smenjuje Srdjan Barić. Iste 1962. godine, nailazimo na zanimljiv podatak: u zajednici sa Sajmom tehnike, u dane trajanja Sajma, Drugi program Radio-Beograda emitovao je specijalne emisije u stereofonskoj tehnici. Verovatno bi bili dovoljni prsti jedne ruke da se prebroje slušaoci koji su imali u to vreme prijemnike na kojima su mogli da prate ovaj program ali ipak je to bio početak današnjeg stereo emitovanja. Od 1963. godine Drugi program počinje sa svakodnevnim emitovanjem a 1966. godine osniva se i Treći program. Od značajnih inovacija u okviru Radio-Beograda treba pomenuti pokretanje Programa 202 1969. godine i Nedeljnog stereo programa ozbiljne muzike, 1.1 1971. godine. Evo osnovnih principa programske politike, kao i problema sa kojima se muzički program nosio, sa više ili manje uspeha, u poslednjih deset godina. U oblasti ozbiljne muzike razgranjavanjem Radio-Beograda na više programa i pružanjem mogućnosti slušaocu da se opredeljuje prema sopstvenom izboru došlo je do krupnih promena. Na prvi pogled izgleda neshvatljivo da je u prvim posleratnim godinama na jednom jedinom talasu Radio-Beograda bilo daleko više veoma sadržajnih muzičkih emisija nego što ih srazmerno ima danas. Medjutim, u to vreme mogućnosti biranja nije bilo i sve što je Radio-Beograd emitovao bilo je dovoljno atraktivno da bi se pratilo. Medjutim, 20 godina kasnije bilo je neophodno povesti računa o stvarnim afinitetima slušalaca i ponuditi im programe za koje postoji pravo interesovanje. Broj emisija ozbiljne muzike u globalu nije smanjen ali su one rasporedjene na više programa ili premeštene u manje slušana vremena, a samoj prezentaciji je poklonjena posebna pažnja. Komentari su postali manje usko stručni, a literarno bogatiji, protkani kad god je to moguće anegdotskim detaljima. U cilju popularisanja ozbiljne muzike iznalažene su i razne atraktivne forme (kvizovi, nagrade slušaocima i sl.) Umesto pasivnog „plasiranja” ozbiljne muzike, otpočela je borba za njeno „prihvatanje”, koja traje i danas. U oblasti zabavne muzike, imajući u vidu kvalitet i kvantitet domaće muzike, program Radio-Beograda se uredjuje sa stalnom opasnošću da bude preplavljen inostranom, posebno anglo-američkom muzikom. Poslednjih godina, putem brojnih

80