RTV Teorija i praksa

festivala kao i negovanjem sopstvene produkcije približavamo se idealno zamišljenoj cifri od 50% domaće zabavne muzike na programu Radio-Beograda u odnosu na stranu. U narodnoj muzici, proteklu deceniju snažno obeležava pojava novokomponovane pesme u duhu narodnog melosa. Nastala kao posledica migracionih procesa, neka vrsta šlagera naglo urbanizovanog seljaka, ova pojava je prevazišla sve okvire koji su se mogli naslutiti рге jedne decenije. U to vreme muzičari Radio-Beograda ocenjujuči ovu pojavu, pre svega sa stručnog stanovišta i ispravno uočavajući njenu estetsku ništavost, verovali su da je najbolji način ograditi se potpuno od ovih pesama i ne dati im vizu za programe Radio-Beograda. Danas je očigledno da to nije bilo dovoljno. Jer, kao što je poznato, ova pojava je uzela ogromnog maha van Radio-Beograda, pa je kao prava bujica, pojačana zahtevima slušalaca, navalila i na radio. I kada su brane pod pritiskom najzad popustile, u bujici su potonuli mnogi kriterijumi. Tako se šund tokom nekoliko godina mogao nači i u emisijama Radio-Beograda, a muzičarima je ostalo da se teše, da su neke druge radio-stanice još gore u tom pogledu, i da na Radio-Beogradu „ipak ne ide baš sve”. Istini za volju, treba reči da se muzički program Radio-Beograda nikada nije do kraja pomirio sa ovim stanjem i da je bilo stalnih napora za njegovu izmenu. Ovim nastojanjima Pismo druga Tita i Izvršnog biroa 1972. godine dalo je snažan podstrek. Prvi korak bila je selekcija svega što je ispod nivoa dobrog ukusa, a drugi, napori da se u ovoj oblasti dodje do što kvalitetnijih kompozicija, jer je postalo nesumnjivo da ova vrsta muzike ima svoju ulogu i da je potrebu za njom nemoguće zaobiči u današnjem trenutku. Danas muzički programi Radio-Beograda obuhvataju ogromnu skalu od najjednostavnijih žanrova, kakav je novokomponovana narodna muzika, do najsavremenijih stremljenja u ozbiljnoj muzici. Ovakav dijapazon odgovara socijalnoj strukturi slušalaca, njihovom obrazovnom i kulturnom nivou. Medjutim, bez obzira na stupanj na kojem se pojedini žanrovi nalaze, u svakom od njih postoji težnja da se zakorači bar jedan stepenik više, da se kontinuirano podiže nivo ukusa slušalaca. Koliko današnji muzički program Radio-Beograda u tome uspeva, prosudiće meritornije oni koji kasnije budu pisali analize i članke.

81