RTV Teorija i praksa

I pcrsonalizovani pristup i oblici partidpacijc u programima radija i tclcvizijc, razume sc, nc prcdstavljaju „pravu" ncposrcdnu komunikaciju (zbog toga smo i nazvali ove oblike „kvazi-ncposrcđnim"). Ali, oni stvaraju povoljnijc psihološke uslovc za uspostavljanje i vođcnje komunikacijc, pa se, prcma tomc, možc očckivati da će ovi oblici prezcntacijc i u narednom pcriodu verovatno daljc proširivati svoj domct.

KOMPLEKS EKONOMSKIH FAKTORA Izmenjena ckonomska situacija u svctu vrši svc vcći pritisak i na radio-tdevizijskc sisteme. Oskudicu sredstava oscćaju i velike, razvijenc mrežc i svuda nailazimo na rcstrikcije finansijskih sredstava, tražcnje putcva za smanjcnjc troškova produkcije „podelom” materijalnih obavcza uz pomoć raznih organizacionih aranžmana (koprodukcijc) i odgovarajučim izmenama tehnologije. Ova situacija, po svcmu izglcda, nijc privremena, već se radi o trajnijem trcndu na koji i mi moramo da računamo u našcm srednjoroćnom planu. Govoreći o razvojnim tcndencijama i inovacijama programa nas organizacioni aranžmani intercsuju tek uzgrcd, ali buduči da oni podrazumcvaju i složcnc oblikc programske saradnje ne možemo ih ovdc sasvim mimoići. Nesumnjivo je da je vrcine u kojc ulazimo doba širih koprodukcionih zahvata, naroćito na području tzv. vclikih tclevizijskih projckata (serija), koji predstavljaju i najznačajnija finansijska, matcrijalna i kadrovska optcrcćenja, Ekonomska prinuda na tom području vrši i izvesnu korisnu funkciju, jer doprinosi vcćim intcgracionim programskim poduhvatima u okvirima našc zemlje i daljcm proccsu otvaranja prema svetu. Imajući prcd očima viziju budućnosti, kada će satcliti „treće gencracije” staviti telcviziju u konkurcntni položaj (slično radiju), ovi procesi vršc izvesnu pripremnu funkciju. Medutim, i u užem vrcmenskom razdoblju, obczbcđenje potrcbnc programskc produkcije, naročito u sfcri velikih televizijskih projekata ncminovno prctpostavlja taj pravac razvoja. U osnovi koprodukcionih poduhvata svakako će biti proširenje jugoslovenske mcđustudijske sarađnje, kao i učcšće u mcdunarodnim projektima. Ali, takođe se nameće potreba fleksibilnijcg priiaza mogućim izvorima programskog matcrijala.

12