RTV Teorija i praksa

SAD па sadržaj programa koji se emituju u Latinskoj Americi... PREDSTAVA O PREDSTAVI Komuniciranje jc najtipičnija karakteristika isključivo čovckova. Jedna od karakteristika je i njegova sposobnost da sebe vidi kao stanovnika nekog datog svcta, to jest kompleksa prirodnih i društveno-kulturnih uslova života, granica sa kojima do određene mere može da se identifikuje, da ih subjektivno definišc i dosegne. „То je jedna vrsta društvene stenografije i svako od nas vičan je ovoj tehnici beleženja percepcija”, ističe Kato’ i dodaje: ~Mi svet oko nas posmatramo pomoču ovih stenografskih tehnika, i u mislima uspostavljamo tekući („instant”) svet sastavljen od fragmentarnih predstava i stereotipa.” Mi smo svesni činjenice da imamo „predstavu o svetu” kako to kaže Kenet Bulding (Kenneth Boulding), ili „sveta u našim glavama”, kako je to rekao još Valter Lipman (VValter Lippman). Ovaj „svet”, ova kaleidoskopska kompozicija iskustava, uključuje u sebe onakav pojam realnosti kakav mi verujemo da je, i slike te realnosti kakve bismo želeli da budu. Istovreraeno individualna i zajednička, češće nejasna nego oštra, ova kompleksna i dinamična vizija sveta u velikoj meri usmerava ponašanja. „Predstave koje Ijudi imaju o svetu što ih okružuje jesu realnost u odnosu па način na koji se ponašaju. Takve predstave imaju trajan značaj, mnogo veći od onog koji proističe iz koncepta predstava i njegovog suptilnog značenja”... 2 Ukratko, slike sveta koje su odomaćene u našim mislima su: 1. stečene iskustvom u prirodi i društvu kroz interaktivnu razmenu zasnovanu na komuniciranju, 2. determinanta ponašanja i 3. danas veoma pod uticajem masovnih medija koji teže da većini komuniciraju

ideologiju koja odgovara manjini. Kako se ove osnovne ideje mogu primeniti na realnost masovnog komuniciranja u Latinskoj Americi? REPERTOAR PREDSTAVA Istražujući uzorak uvezenih televizijskih filmova u Venecueli, Salazar 3 je utvrdio da je u njima 55% programa koji prikazuju nasilje. On je takođe utvrdio sledeće pokazatelje: 1. teme koje se prikazuju u večini programa su zarada, upotreba sile i pribegavanje lukavstvu i prevari, 2. heroji su 100% američke nacionalnosti i 3. u odnosu na društveno poreklo ponašanja variraju na sledeći način; u 75% slučajeva heroji potiču iz srednje klase, a banditi u 15%, dok su karakteri u filmovima potekli iz nižih klasa u 45% slučajeva banditi, a heroji u svega 15%. Albornoz 4 je utvrdio da one vrste vrednosti koje se sistematski i često pojavljuju na televiziji predstavljaju suprotne vrednosti onima u obrazovnoj politici Venecuele... Da li je publika indiferentna prema stereotipima koje stvara televizija? Da li ih odbacuje ili, obratno, asimilira?

1 Kato Hidetoshi Gilded expectations; an aspect of intercultural communication In: ~Essays in comparative popular cuiture: coffee, comics, and comrnunication”, Honolulu, Hawai, East-West Center, paper N0.13, 1975. 2 Pool Ithiel de Soia Therole of communication in the process of modernization and technological change In: Hozelitz, Bert F. and Moore, Wilbert E.odts. „Industrialization and society”, New York, Mounton-UNESCO, 1960. 3 Salazar ).M. Television, attitudes and propaganda, Caracas, Universidad Cenlral de Venezuela, 1962. 4 Aibornoz Oriando Valores sociales en la educacion venezuelana, Boletin Bibliografico, Facultad de Economia, Universidad Central de Venezuela, 1962.

198