RTV Teorija i praksa

Društveni podsistemi masovne komunikacije su, kao i svi drugi socijalni podsistemi, specijalan slučaj principa industrijske organizacije; izražen kroz strukturu i funkciju, on postaje princip centralizovane, jednosmerne, masovne i neprilagodljive distribucije informacija. Stoga je glavna funkcionalna karakteristika masovnih medija proces obrade podataka koji potiču iz centralizovanog izvora - centralizovane masovne produkcije i jednosmerne raspodele simbolnih poruka zatvorenom masovnom auditoriju. Ako „revoluciju” definišemo kao radikalnu promenu svih karakteristika sistema, moramo zaključiti da nikada nije ni bilo revolucije u strukturi i funkciji sistema masovne komunikacije. lako se puno razvojnih trenutaka u istoriji masovnih medija karakterisalo kao revolucionarno, razlike su u stvari bile više u kvantitetu nego u kvalitetu. Bilo je promena u načinu beleženja poruka za masovnu distribuciju (štampa, film, radio, televizija), i bilo je promena u broju osoba kojima su u isto vreme ove poruke bile upućene (uvek veči zatvoreni auditorij); ali kroz sve ove „revolucije” nije došlo do promene principa industrijske organizacije centralizovanog, jednosmernog, masovnog auditorija i neprilagodljive distribucije poruka, koji su bili obeležje svih sistema masovne komunikacije od njihovog pronalaska. Samo danas, i samo kroz elektronsku obradu podataka i telekomunikacione sisteme, prvi put je stvarno moguča radikalna revolucija. To je zato što je revolucija komunikacija jedini moguči ishod mnogo uopštenije i dublje revolucije u nauci i elektronici - revolucija koja je čekala svoj trenutak više od dvadeset pet godina. Sve više postaje očigledno da revolucija u elektronici može da bude isto tako dalekosežna u uticaju na naš život kao što je to bila industrijska revolucija na društvo 19. veka. Ona može da ima i snažniji uticaj na Ijudsku istoriju i svet nego što je imala renesansa. Svakako, ona može da ima dublji uticaj na društvo u razvoju nego bilo koji drugi istorijski događaj, uključujuči i pronalazak točka, ovladavanje elektricitetom ili uvođenje štampe i telefonije. Njena najvažnija posledica može da bude - mora da bude, kao što ču to pokazati - naš prelaz iz industrijskog veka u energetski vek, uz radikalnu promenu svih karakteristika modernih civilizacija. Nepotrebno je reći da če ovakva revolucija biti mnogo dublja nego što je puki prenos vlasti ili moči. Ona neće značiti samo zamenu sredstava, već i radikalnu promenu vrednosti kojima ta sredstva služe.

62