RTV Teorija i praksa

Ratkc Butulija, sekretar Gradskog komiteta SK Ukazac je da neusklađenosti tokova rada i ž’vota u kolektivu RTB otkrivaju slabu organizaciju rada... Sćimoupravljanje se ne sme svoditi na donošenje akata već s\a životna pitanja RTB su u kompleksu poiitike Kuće... Zapaža se pojava, kad je reč o podruštvlja''anju, da se misli kao da se gubi stvaralački identitet. Zato pokrenuti idejne rasprave, ier ako njih nema dolazi do građanskog objektivizma. A па tome se gradi i monopol. Zato unapred isključiti mogućnost njegovog ;avljanja...Politički naglasak )e na većoj ulozi rolektivnog rukovodenja, koje je inicirao drug Tito. A sva ponašanja s time usklađivati. Osobito u pitanjima uređivačke politike!

„...Naročito je velika obaveza na komunistima koji moraju raspolagati znanjima na osnovu kojih će moči analizirati odnose i situaciju u kojoj deluju, da u mnoštvu različitih interesa nalaze rješenja koja će jačali socijalističko samoupravIjanje...” (TITO u pismu časopisu „Socijalizam ” 1978.)

autoritarni odnos prerna čoveku. Autoritami duh smatra čoveka pred ekranom manje sposobnim nego što on stvarnc jeste, zbog toga se čoveku putem medija više saopštava, prenose mu se važna i zvanična mišljenja i stavovi, a manje je čovek pred ekranom u situaciji da mu se ponude dileme da bi se sam opredeljivao, da se sam pita, da mu se ponudi da traga za istinom. U tom smislu, draži je put do istine negc ona sama, a upitanost je vrednija od odgovora, koji su uvek privremenog karaktera. Mislim da bi teievizija, osiobođena dnevno-praktističkog političkog pritiska i privatizacije, autonomna i slobodna televizija, mogla da bude neizmerno jako oruđe ц samoupravnom transformisanju duha naše sredine, u razvoju slobode ličnosti. Samoupravne kulture. Ona za sada još nije izrasla na taj nivo. Čini mi se da još ima otvorenih pitanja: štc je to što podrazumevamo pod transformacijom medija? To pitanje nismo ni načeli. Dobra je ideja da nastavimo razgovor. I ovako i prilozima za časopis. Zahvaljujuči vam na učešču, pozivam vas, kao i ostale čitaoce časopisa na diskusiju o razvoju televizije.

Uz tekst učesnika u razgovoru o televiziji, na uobičajeni način objavljujemo fusnote, Pored njih publikujemo i tekst „Marginalije” (koji po svom značaju nije marginalne prirode) sačinjen tokom priprema stenograma (autorizovanje, redigovanje, lektorisanje) za štampu. Namera je urednika da marginalijama omogući čitaocr časopisa širi i kompletniji uvid u probleme koje TV poslenici sagledavaju i nastoje da rešavaju. Zbog toga se osetila potreba za ovim dodatnim tekstovima, odlomcima iz izlaganja na

104