RTV Teorija i praksa

* Johan Hristof Fridrih Helderlin (1770-1843), nemački pesnik epohe romantizma. 6 Martin Hajdeger, Helderlin i suština poezije.

suštinska okolina radio-dramskog umetničkog fenomena, njegova bitna utemeljenost i raskrivenost. Reč je, može se naslutiti, o pokušaju promišljanja radio-dramskog umetničkog dela u kontekstu teorije informacija i komunikacija. Dakle, pošto smo u ranijim radovima odredili suštinska načela na kojima se radio-drama zasniva, sada je potrebno odrediti domen radio-dramskog umetničkog dela u kontekstu njegove informativno-komunikacijske moči. Drugim rečima, hermeneutici bitka radio-dramskog umetničkog dela i njegovoj logici biće, u okvirima ovog rada, dodat i osobiti hermeneutički diskurs suštinskog delovanja i recepcije radio-drame. „Otkad jesmo razgovor ...” kaže Fridrih Helderlin 4 , pesnik, a Martin Hajdeger, filozof, replicira: ~Mi Ijudi, jesmo razgovor. Čovekovo biče utemeljava se u jeziku; jezik se istinski događa tek u razgovoru... Ali, šta znači, Obelodanjeno govoriti s nekim o nečemu.” s Eto, več na razmeđima pesništva i filozofije, temelja i otkriča teorije informacija i komunikacija. Pođimo, međutim, ka analitici problema koji je u ovom radu postavljen, od njegove suštine. Naša je osnovna pretpostavka, koju na stranicama koje slede nećemo dokazivati, jer smo to učinili u ogledima koji su prethodili ovom, da je radio-drama umetničko delo, i to, po definiciji, akustičko jezičko umetničko delo. Svako umetničko delo, i sada zastupamo tezu semiotičara AA. Ričardsa, V.Empsona, Č.Morisa, Č.S.Pirsa i M.Valisa, jeste znak. „Svaki znak” - kaže Maks Benze - „posreduje neki bitak”. Prema tome, umetničko delo shvačeno u ravni znaka, „posreduje” estetički bitak. „Modus bitka umetničkih dela” (Maks

118