RTV Teorija i praksa

Socijalistička strategija prema sredstvima komunikacije, napominje Encensberger, mora težiti ukidanju atomizacije i izolacije individualnih učesnika od procesa društvenog saznavanja i proizvođenja. To zapravo nije moguče sve dok se oni koji su zainteresovani ne organizuju. lako se ovako koncipirana socijalistička strategija naizgled približava neoliberalnim i tehnokratskim konceptima „oslobođenja” čovjeka, ipak, ~ko očekuje da se oslobodi uz pomoč tehnoloških dostignuća ili pomoču sistema mašina, bilo kako da je strukturiran, žrtva je slijepe vere u progres”. 3s Potpomognuta naučno-tehnološkim razvitkom i burnim razvitkom materijalnih proizvodnih snaga, čovjekova je emancipacija moguča jedino razvijanjem revolucionarne prakse radničke klase. Proizlazi, dakle, da se informisanje u društvima koja počivaju na privatnoj svojini i političkoj represiji i kulturnoj dominaciji jedne klase, ne može posmatrati odvojeno od sistema društvene produkcije i raspodjele. Stoga je i cjelokupan sistem ovog informisanja okrenut ka konzervativnoj odbrani tradicionalnih vrijednosti i stvaranju onih ideja i vrijednosti koje afirmišu a ne ugrožavaju postoječe modele vlasti i privilegija, postajuči dijelom arsenala klasne hegemonije. 36

II Ni u periodu administrativnog socijalizma suština informisanja nije mnogo izmjenjenija u odnosu na oblik informisanja u kapitalističkom društvu građanske demokratije. Društveno-ekonomski odnosi ovdje su obilježeni postojanjem državne svojine nad sredstvima za proizvodnju; državnog, centralističkog planiranja, državne akumulacije i administrativnog odlučivanja o višku vrijednosti. Radnička klasa posjeduje samo proizvođačku (ali ne i upravljačku) funkciju; njen stvarni položaj jeste da se ona nalazi u najamnom odnosu prema nosiocu vlasništva nad sredstvima za proizvodnju - državi. Nalazeči se u kapitalizmu u najamnom odnosu prema pojedinačnom kapitalisti, radnička klasa ovdje se nalazi u istovjetnom položaju prema državi kao kolektivnom kapitalisti. Državni interes involviran je u tendenciji očuvanja državno-svojinskog upravljanja proizvodnjom i raspodjelom. Kada se država identifikuje sa

35 Ibid., s. 156. x Ralph Miliband, The State in Capitalist Society (The analysis of the Western system of pouier), London, 1974, p. 211.

157