RTV Teorija i praksa

društvom, onda ona ne doprinosi slobodnom ispoljavanju Ijudskih aktivnosti a time i informisanja. Organizovano od eksternih društvenih subjekata informisanje se nalazi izvan i mimo radnih kolektiva. Informacija se dozira, preparira s osnovnim ciljem da se sistem prikaže demokratskim i neprikosnovenim. 37 Proizlazeći iz državnih organa informisanje je - ograničeno, jednosmjerno, pasivno konzumirano, stvarno onemogućeno. Nedostaje sloboda u javnom informisanju, 3 « jer se sve informacije donose a priori u okviru odgovarajučih ideoloških ciljeva. 39 Lišen stvarne kreacije i stvaralačke akcije ovaj se sistem informisanja, koji predstavlja prelaznu formu ka kvalitativno višem i sadržajno bogatijem obliku informisanja, i može nazvati sistemom direktivnog informisanjaP 0

111 Socijalističko, samoupravno društveno-ekonomsko uređenje SFRJ fundira se na slobodnom udruženom radu, samoupravljaniu i društvenoj svojini sredstava za proizvodnju (Ustav SFR], d. 10) 4i Ono se zasniva na vlasti radničke klase i svih radnm Ijudi i građana u okviru takvih odnosa među Ijudima kop im _ omogučavaju da budu ravnopravni proizvođači u progresivno) socijalističkoj kreaciji. U sklopu takvih društveno-ekonomskih odnosa samoupravni socijalizam izgrađuje i demokratske političke odnose koji omogučavaju radmm ijudima i građamma da preko prava na samoupravljanje i drugih demokratsko-političkih institucija ostvaruju svoje i društvene mterese i razvijaju svoju ličnost na svestrani način. Proces afirmacije socijalističkih samoupravnih odnosa i samoupravne demokratije

3? O.lbrahimagić, Informisanje u samoupravnom udruienom radu, Sarajevo, 1978, s. 18-19. Ovakva totalna revizija stvaralačke marksistićke misli i njene praktičke deformaci]e vehementno je došla do izražaja u vrijeme staljinizma. Metafizićko tredranje socijaiizma i države ima za posljeđicu logiku birokiatskog subiektmzma. Ako ' klasaniie sposobna za društveno-istorijsku kreaciju, nju „nužno” mora zamijerab država koja „lukavstvom uma" iskorištava objektivne zakomtost u svojojI „istorijskoi” misiji postajući tako demijurgom stvarnosti. Socijalistićko je identifiko\ano drživMm a diktetura proletarijata - diktaturom države i njene pol.tičke partije. Fuzionisanjem državno-partijskog aparata, partija se zapravo pretvara .z avangarde u vladajuću represivnu političku snagu, tj, sredstvo ostvarenja lst ° =“ )ev . a radničke klase transformiše se u svoju samosvrhu. Konzerviranje postojeceg drus tveno-ekonomskog i političkog sistema bila je logična posljedica adrmmstrativnog državno partijskoi gušenja demokratije i slobode. Ako je sta„mstičkom s.stemu imanentna koncentracija političke moći u okvire jedne parcnalne društvene grupe onda proTzlazi da potpinS odsus.vo kontrole vršenja te vlasti od strane masa b.va pojačano i odsustvom njene kontrole sredstava masovnog mformisanja. 38 Z.Leković, Sloboda informisania u samoupravljanju, Beograd, Bibhoteka „RTA'-teorija i praksa”, 1978.

158