RTV Teorija i praksa

4 ~U našern društvu postoje, osim pomenutog klasnog konflikta, i druge idejne i pol'ičke razlike i konflikti, ali ou to konflikti na tlu socijalističkih društvenih odnosa”...E.Kardelj, Ibid, str. 86.

-političke zajednice služiti prije svega publikovanju samoupravnih interesa te zajednice, aii je nenormalno, politički štetno i opasno to što če javnost udruženog rada te zajednice ostati neobaviještena o interesima samoupravnih subjekata drugih zajednica i što če se, po pravilu, „sresti” s njima samo u času njihovog usaglašavanja ili u nekom konfliktnom odnosu. 2. Legitimno mnoštvo samoupravnih interesa, objektivno postojeće u svakom društvu, čak i kada su oni demokratski konstituisani i samoupravno verifikovani, objektivno dovodi do njihovog sučeljavanja, konfrontiranja i, u nekim slučajevima, do sukobljavanja. Naime, mogućnost konfrontiranja i sukobljavanja data je u njihovoj prirodi i, u jednom demokratskom društvu, ona mora da se i ispolji. Mi to prihvatamo, ali se još uvijek plašimo da otvaramo prostore tih sučeljavanja, konfrontiranja i sukobljavanja kao da čemo prikrivanjem prevaziči njihovu različitu i ponekad oprečnu prirodu koja ih sukobljava 4. Ako je približno tako u političkom životu društva, kako se onda od štampe, radija i televizije, odnosno od sistema informisanja može tražiti da izražavaju i sučeljavaju različite samoupravne interese? I koliko? U vezi sa ovim pitanjima trebalo bi razmotriti sljedeće; a) kako organizovano otvarati izvore informacija da bi tzv. sredstva javnog informisanja mogla da dobiju ne samo gotovu, često ogoljenu formulaciju samoupravnog interesa nekog subjekta, nego i svu argumentaciju na kojoj je taj interes konstituisan i kojom se zastupa? b) kako kolektive štampe, radija i televizije - novinare i uređivačka tijela osposobljavati da kvalifikovano i odgovorno „uzimaju” samoupravni interes, da vrše selekciju

10