RTV Teorija i praksa

teritoriju na kojoj je prijem programa moguč, za razliku od radija čiji se programi mogu neposredno slušati i van republičkih i pokrajinskih granica, a stanice sa močnim predajnicima i van granica zemlje, postavlja se pitanje kako u sadašnjim uslovima televizija obavlja funkciju međurepubličkog komuniciranja? Odgovor nije ni jednostavan ni potpun, čak ako se i al'irmativno odgovori ostaje otvoreno pitanje da li ta programska nastojanja nailaze na podršku publike. Drugim rečima, ako se utvrdi da je programsko delovanje usmereno i u tom pravcu (jačanje zajedništva i bratstva i jedinstva) kakav je ukupni efekat tih nastojanja. Zapravo, ostaje otvoreno pitanje da li i koliko publika sluša i gleda takve emisije. Koliko je njima zadovoljna, kojoj socio-obrazovnoj ili starosnoj strukturi pripadaju slušaoci i gledaoci i dr. 2. Programska potreba Teško je povuči granicu između društvene i programske opravdanosti i potrebe za ovakvim istraživanjem jer se međusobno prepliču u mnogim komponentama. Kako, recimo, televizija obavlja tu funkciju međurepubličkog informisanja (ne mislimo samo na klasične informativne emisije, već znatno šire) i da li ispunjava društvene zadatke? Buduči da je vidljivost njenih programa uglavnom ograničena na teritoriju jedne republike, međusobnom razmenom programa koja se obavlja u okviru tzv. zajedničke JRT sheme taj se tehnički nedostatak premoščuje. Postoji mogučnost da se program jedne TV stanice prati i na čitavom jugoslovenskom području, što je, na primer, bio slučaj sa serijom „Sedam selcretara SKOJ-a” koju su istovremeno prenosile sve jugoslovenske

44