RTV Teorija i praksa

5 Vidi detaljnije u: Tod Džitlin (Todd Gitlin), „Sociologija medija - dominantna paradigma” (Media Sociologv: The Dominant Paradigmi, „Theorv and Societv". Vol. 6. No. 2. 19 ~8

položaj da se čovekom oseča samo još u svojoj životinjskoj funkciji, a da u svojoj Ijudskoj funkciji bude životinja - koji je položaj u raspravama o slobodi štampe izrazio stavom da (čovek, delatna jedinka), ako ne može da bude za druge, onda nije ni za sebe, niti može biti. U istraživanju koje ne proiziazi iz istorijskog razvoja i komuniciranje ne postavlja u konkretne 1 I društvene odnose, ustanovljivanje specifičnosti određene sfere ograničava se, u najboljem slučaju, na određivanje razlika među vrstama delatnosti - među njihovim nosiocima, predmetima, sredstvima, ciljevima i rezultatima Na tome je građena i početna sistematizacija u građanskoj komunikoiogiji, za koju je osobena čuvena Lasvelova (Lasswell) formula ~ko kaže šta po kom kanalu, kome i sa kakvim efektom”; time je funkcionalna analiza komuniciranja selekcionisala „specifična područja” istraživanja, koja su mnogo gde (pa i kod nas) još i danas važeća 5 Ističuči tu vrstu „specifičnosti”, građanska komunikologija je oslobodila komunikacionu sferu od svih drugih sfera čovekove delatnosti: rezultat koji bi trebalo da predstavlja ishod otkrivanja specifičnosti u opštosti u stvari znači gubljenje ili zamagijivanje suštine Komuniciranje sa lasvelovski određenim funkcijama ili oblastima, naime, ne označava nikakve konkretne istorijske oblike komuniciranja: funkcije komuniciranja su nezavisne od društvenoistorijsldh pretpostavki njihovog razvoja Tako, na primer, ostaje skriveno da kapitalistički način proizvodnje (koji je suštinski ,uticao na razvoj informacijske delatnosti) izdvaja specifične radove i dodeljuje ih različitim nosiocima, i da je nosioce različitih delatnosti (proizvođače) zajedno naterao da neposredno proizvode višak vrednosti za kapitalistu, iako na

10